Pretraga tekstova
Koje uvjete mora ispunjavati hrvatski proizvođač da bi mogao prodavati na bečkoj tržnici?
Nedavni poslovni posjet Bečkoj veletržnici voća i povrća obogatio nas je novim saznanjima o tržištu poljoprivrednih proizvoda Austrije i ovog dijela Europe. Ne moramo posebno spominjati važnost ove tržnice koja hrani Beč sa okolicom, a naša misija je bila vidjeti mogu li se i naši proizvođači tamo pojaviti sa svojim proizvodima te koje prepreke moraju svladati na ovako zahtjevnom tržištu.
Povijest Bečke Veletržnice seže od vremena Austro-Ugarske monarhije, a temelji današnje veletržnice su postavljeni davne 1916. godine na lokalnoj tržnici voća i povrća, koja je u to vrijeme bila snabdijevana proizvodima domaćih proizvođača. Godine 1969. odlučeno je ovu privremenu i improviziranu veletržnicu voća i povrća smjestiti u južnom dijelu Beča - Inzerdofu, gdje i posluje do današnjih dana.
Ovaj impozantni poslovni prostor sa vrlo dobro uređenom infrastrukturom se proteže na 400.000 m2 - a na tržnici se nalazi i velika hala za veleprodaju cvijeća i raznog sadnog materijala na površini od 6.500 m2. U blizini veletržnice nalazi se i glavno skladište tvrtke Rewe Austrija, u čijem vlasništvu su Billa, Penny i još nekoliko poznatih tvrtki u poslovanju sa hranom.
Osim predstavnika velikih tvrtki koji se bave distribucijom svježeg voća i povrća, na veletržnici možete posjetiti i veliki broj malih tvrtki koji snabdijevaju zahtjevno bečko tržište restorana, hotela i malih lokalnih trgovina. Tržnica je otvorenog tipa, a glavno poslovanje i distribucija proizvoda se obavlja rano ujutro od 4 do 6 sati.
U razgovoru sa trgovcima većih i manjih posredničkih tvrtki, saznajemo da tržnica funkcionira prema vrlo dinamičnoj metodi ponude i potražnje. No vratimo se na našu glavnu misiju. Neki od proizvoda hrvatskih proizvođača jesu već na veletržnici Beča, no u vrlo malom broju i u malim količinama. Zašto je to tako, svima je već poznato. Malim proizvođačima je teško ispuniti zahtjev isporuke većih količina visoko standardiziranih proizvoda kakve mogu isporučiti tvrtke iz Italije, Španjolske, Turske. No saznajemo da se neki od proizvodi zbog blizine proizvodnje i brže isporuke ipak mogu ponuditi na tržištu. Uz visoke kriterije, kvalitete jedan od osnovnih uvijeta od strane kupaca je da proizvod mora imati Global GAP certifikat. Svi kupci zahtijevaju ovaj certifikat zbog već provjerenog tržišnog pravila koji zahtijeva distribucijski lanac u korist krajnjeg kupca.
Podsjetimo se da je cilj primjene Global GAP-a jačanje povjerenja kupaca u kvalitetu i zdravstvenu ispravnost poljoprivrednih proizvoda, smanjenje negativnog utjecaja konvencionalne poljoprivredne proizvodnje na okoliš te stalna briga o zdravlju i sigurnosti zaposlenika u poljoprivrednoj proizvodnji, kao i životinja u uzgoju.
U slijedećim izvještajima pratit ćemo daljnji razvoj prodaje nekih od proizvoda koji stižu sa hrvatskog tržišta, kao i mogućnosti prodaje ostalih proizvoda. U svakom slučaju preporučujemo zainteresiranim proizvođačima da posjete bečku veletržnicu i stupe u poslovne kontakte sa tamošnjim distributerima u cilju pronalaženja načina kako hrvatske proizvode prodati na austrijskom tržištu kao jednom od najzahtjevnijih tržišta Europe.
Tagovi
Rewe Beč Inzerdorf Bečka veletržnica Dinamika ponude Potražnja Hrvatski proizvodi Količine Voće i povrće Distribucija Global gap Rewe Billa Penny Zdravstvena ispravnost Kvaliteta
Autor
Više [+]
Damir je agronom s višegodišnjim iskustvom u standardizaciji kvalitete poljoprivrednih proizvoda. Hidroponski uzgoj povrća također je jedan od njegovih predmeta interesa.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
U dobroj vjeri, dokument povjereniku za poljoprivredu EU komisije U okviru održavanja manifestacije "Greencajt", (Zagreb, 22. svibnja 2025.) u ime neformalne stručne skupine "ŽIVO SELO" čast mi je bila uručiti knjigu (dokument); "BOJ ZA ŽIV... Više [+]
U dobroj vjeri, dokument povjereniku za poljoprivredu EU komisije
U okviru održavanja manifestacije "Greencajt", (Zagreb, 22. svibnja 2025.) u ime neformalne stručne skupine "ŽIVO SELO" čast mi je bila uručiti knjigu (dokument);
"BOJ ZA ŽIVO SELO - OBITELJSKA POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA - TEMELJ HRVATSKE POLJOPRIVREDE" (2017.)
gospodinu CHRISTOPHE HANSENu
- povjereniku Europske komisije za
poljoprivredu i hranu
HVALA od srca gospodinu Hansenu na ljubaznosti i otvorenosti za prijem.
Knjiga je objedinjen dokument o intenzivnim aktivnostima članova skupine "Živo selo" i Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske - Život, ali i ostalih koji su imali volje, vremena, hrabrosti i zdrava razuma uputiti na uzroke, trenutne i nadolazeće posljedice. Skupni je prikaz autentičnih dokumenata, detaljnih analiza i razmišljanja osoba i institucija koje su u konačnici, što je vrijedno, nudili moguća rješenja izlaska iz očite i prisutne krize ukupne poljoprivrede u Hrvatskoj.
Kako je u knjizi često naglašavano, poljoprivrede i njene nezaobilazno funkcionalne uloge (snage i vrijednosti) u prostornom, ekološkom, gospodarskom, socijalnom i demografskom strukturiranju hrvatske zajednice. Prije svih, potreba za hranom.
Knjiga je svojim sadržajem i danas vrlo aktualna i uporabljiva upravo zbog analiza i iskustava upisanim u njen sadržaj na kojima se može graditi budućnost domaće ali i EU poljoprivrede. Upravo i kroz prizmu struktura koje je gosp. Hansen iznesao tijekom svog obraćanja, kao prioriteta europske poljoprivrede u budućnosti.
Zalog je bezrezervnoj i nedvojbenoj potrebi da se uvijek i svugdje ističe ključna uloga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u uzgoju i proizvodnji hrane, očuvanju prostora i sklada u okolišu, zdravlja ljudi, blaga (životinja), biljaka, tla i voda.
Hrvatska ima ogromnih problema, a s njima i izazova, u ravnoteži i skladu zajednice upravo zbog gubitka i nestanka velikog broja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i njihove prirodne uloge u lancu održavanja života. Ova činjenica se ne smije zanemarivati. Ne samo zbog nas samih, već i zbog zajednice EU naroda u i s kojom dijelimo nasljeđeno.
U prošlim godinama knjiga je našla put do odgovornih osoba i institucija u Domovini. Nadalje, uvijek je, u svakom trenutku i prigodi, otvorena za sve one zainteresirane.
Vedran Stapić
prije 2 dana
Lijepa gesta, a ujedno i dobra promocija knjige Lijepa gesta, a ujedno i dobra promocija knjige
Đuro Japaric
prije 5 dana
ZAŠTO IZUMIRU SELA ? , prvo iz ekonomskih razloga ! 1994 pisci po narudžbi HDZ iznijeli su podatak da je PROSJEČNA površina seljačkog imanja bila 2, Više [+] 8 ha u 5 parcela ! Ako 100 ha podijelimo sa , 2, 8 ispada da je na 100 ha ili1 km kvadratni ZASNOVANO 35 OBITELJI ! Ako računamo po 4 člana onda je to 140 stanovnika na 100 ha !Troškovi obrade zemlje u vrijeme ŽIVOTINJSKIH zaprega i MEHANIZACIJE ! Konje ili krave sa kojim su orali UZGAJALI su , od kože napravila se ORMA , kupljeno je nekoliko desetaka kg željeza za plug , zubače , VLASTITO sjeme ! U vrijeme MEHANIZACIJE , umjetnih gnojiva , zaštitnih sredstava , sjemena , SVE to MORA se PLATITI od proizvodnje , poticaja , plaće izvan poljoprivrede , mirovine ! PROBLEM je Hrvatske PREVELIK broj VLASNIKA , MALE POVRŠINE na kojima su VEĆINOM niskodohodovne kulture , ili ovce na kamenjaru , USITNJENOST ! Radi ZEMLJIŠNOG maksimuma donesenog u BEOGRADU nije se do 91 moglo ići u formiranje POVRŠINSKI većih OPG ! Od 1991 REŽIM u Zagrebu SPRIJEČIO je i površinsko povećanje i sa zemljom koju zovu državna ! NISU zaustavili USITNJAVANJE , POKRETANJE Ostavinskih postupaka NIJE OBVEZUJUĆE pa puno zemlje i RUŠEVNIH kuća - gospodarskih zgrada imamo na UMRLIM ! NASTAVK IZUMIRANJA SLIJEDI , kao i UVOZ hrane , a i POVEĆANJE NE OBRAĐENE ZEMLJE !
Đuro Japaric
prije 5 dana
G . Miroslave , od doseljavanja Hrvata u Dalmaciju u stoljeću sedmom poznate su sve odluke ! Mali sluganski narod kao što su Hrvati , nisu NIKADA Više [+] samostalno odlučivali ! Današnja UŠORENA , IZUMIRUĆA sela u Baranji i nizinskoj SLAVONIJI , posljedica su PROMAŠENE Naredbe carice Terezije da se u TURSKOM Carstvu , raspršene kuće sa gospodarskim zgradama poredaju uz PUTEVE i ceste . Od te NAREDBE Kmetovi su izgradili UŠORENA sela . Povećanjem KMETOVA , smanjivale su se i OKUĆNICE pa u većini dana se ne može ni auto okrenuti ! ¸1919 Hrvati sa SLUGANSKIM statusom u SAVEZU sa SRBIJOM , rade PROMAŠENU agrarnu reformu ! Drugu PROMAŠENU reformu rade BALKANSKI narodi pod vodstvom Tita i SKH ! 1991 PRIJE rata i međunarodnog priznanja RH kao državice , BROZOVI komunisti nazvani HDZ , NAMEĆU prvi Zakon o poljoprivrednom zemljištu kojim počinje PODRŽAVLJENJE , a da 2025 NE ZNAMO ni koliko lokalnih vlasti od megalomanskih 556 IMA državnu zemlju ni prema stanju u AUSTRIJSKOM katastru ! Pod vodstvom Brozovog đenerala Tuđmana , donosi se i LOPOVSKI Zakon o privatizaciji predmet koje su i poljoprivredna poduzeća , osnovana nakon SRPSKO - hrvatske agrarne reforme ¸1919 ! 2003 za vrijeme Račana NAMEĆU nam PLAGIRANI BEOGRADSKI Zakon o nasljeđivanju donesen u Beogradu 1965 , a koji govori i o zemljišnom maksimumu koji je ukinuo Tuđman i ekipa 91 , ali KASNO jer su SELA u SLAVONIJI počela IZUMIRATI 1945 i RADI zemljišnog maksimuma NIJE se išlo da se formiraju dohodovniji OPG , pa je BILANS 2021 BIO ; 195 IZUMRLIH SELA , preko 80 sa SAMO jednim stanovnikom ! Ova KVAZI državica NEMA STRATEGIJU razvoja poljoprivrede , jer su DILETANTI iz HDZ , angažirali strane > umove > da im NAPIŠU svoje viđenje , a jednom je ministar Tarnaj 1995 dao naslov Pregled stanja i strategija razvoja poljoprivrede RH , a o čemu su mlatili praznu slamu o tom tekstu u Zagrebu u takozvanom saboru ! Postoji i tekst u NACIONALNOJ razvojnoj strategiji do 2030 pisanoj po NARUDŽBI NE SPOSOBNE vlade na čelu sa NE sposobnim Plenkovićem u poglavlju u kojem pišu e nekakvoj > samodostatnosti > ! IZLAZ iz svega je HRVATSKA AGRARNA REFORMA , ali za REFORMU nisu hrvatski političari , njihova HPK , a ni SLUGANSKI Hrvati ! NASTAVAK IZUMIRANJA SELA SLIJEDI I OVISNOST O UVOZU HRANE !