Gljivice nam prijete - poljoprivreda glavni krivac?

Međunarodni tim kojega su vodili znanstvenici s londonskog Imperial Collegea i University of Exeter predložili su unaprijeđenje načina korištenja antifungicida kao i otrkivanje novih tretmana kako bi se izbjegao "globalni kolaps" u namjeri liječenja gljivičnih bolesti na bilju. 

Već se danas smatra da gljivice koje napadaju biljke svake godine uzrokuju gubitak od 20% globalnih prinosa, navode istraživači u članku objavljenom u znanstvenom časopisu Science, s još 10% gubitaka nakon žetve, navodi Food Navigator. 

Gljivična oboljenja nedovoljno priznata i podcijenjena

Profesor Matthew Fisher iz Škole javnog zdravstva u Imperial Collegeu i glavni autor studije, rekao je da je prijetnja uzrokovana povećanjem otpornosti na fungicide "nedovoljno prepoznata i podcijenjena". Usporedio je ovu situaciju s problemom širenja bakterija koje su razvile otpornost na antibiotike. 

"Prijetnja antimikrobne otpornosti dobro je utvrđena kada se govori o bakterijama, ali je uglavnom zanemarena kada govorimo o gljivama", kaže Fisher dodajući da je razina problema do sada slabo prepoznata i podcijenjena, ali da ujedno predstavlja ozbiljnu i neposrednu prijetnju ljudskom zdravlju i prehrambenom lancu. 

Otpornost na fungicide uspoređuje se s problemom širenja bakterija koje su razvile otpornost na antibiotike. 

"Gljivice su sve veća prijetnja zdravlju ljudi i biljaka, budući da su se nove vrste i varijante proširile diljem svijeta. Bitno je da imamo sredstva za borbu protiv svih njih. Međutim, vrlo ograničen broj antifungicidnih lijekova znači da pojava otpornosti dovodi do mnogih uobičajenih gljivičnih infekcija koje postaju neizlječive", zaključio je Fisher. 

Za sve je kriv moderan sustav hrane? 

Istraživači su rastući rizik od gljivičnih oboljenja povezali s razvojem modernog sustava hrane. Rast stanovništva, urbanizacija i gospodarski prosperitet zahtijevaju povećanje količine i sorti hrane. Intenzivna poljoprivreda na ove zahtjeve prečesto odgovara vrstama usjeva koje imaju maksimalnu produktivnost i zbog toga moraju biti zaštićeni širokim spektrom pesticida. 

Prekomjerna upotreba postojećih antifungicidnih kemikalija otežava tretiranje biljaka sa onima koje su postale neučinkovite. Osim otkrića lijekova i nove tehnologije za borbu protiv gljivičnih patogena, hitno je potrebno bolje upravljanje postojećim antifungicidnim sredstvima kako bi se osiguralno pravilno korištenje i njihovo učinkovito djelovanje, ono je na čemu inzistira Fisher. Istovremeno, autori ovoga rada su ukazali i na pojavu novih vrsta biljnih gljivica. 

Rezistentni sojevi gljivica također se mogu brzo širiti zahvaljujući globalnim trgovinskim mrežama i povećanom kretanju ljudi, životinja i hrane diljem svijeta. 

Posljedice za zdravlje životinja i ljudi

Osim prijetnje globalnoj sigurnosti hrane, istraživači ističu da otpornost na gljivice također predstavlja prijetnju ljudskom i životinjskom zdravlju. Naime, gljivični patogeni odgovorni su za širok raspon infekcija kod ljudi, životinja i biljaka, uključujući infekcije uzrokovane gljivicom kvasca, što može dovesti do trovanja krvi kod ljudi i stoke, a chytrid gljiva odgovorna je za amfibijsku kugu koja uništava sve vrste širom svijeta. 

Rezistentni sojevi gljivica također se mogu brzo širiti zahvaljujući globalnim trgovinskim mrežama i povećanom kretanju ljudi, životinja i hrane diljem svijeta. 

Kao što je rečeno, fungicidi koji se koriste u poljoprivredi, ujedno kod gljivičnih patogena kod ljudi, dovode do pojave otpornosti na antifungicide. Posebno široko rasprostranjena upotreba antifungicidnih tretmana, nazvanim azoli (sintetički antigljivični lijekovi sa širokim spektrom djelovanja), navode se ključnima u pojavi otpornosti gljivica. Vjeruje se da azoli čine četvrtinu fungicida koji se koriste u poljoprivredi, ali su i na prvoj liniji kada se govori o liječenju ljudi. Smatra se da njihova široka upotreba povećava rezistentnost na antifungicide. 

Prema istraživačima, selektivnije korištenje postojećih antifungicida, razvoj novih lijekova i tretmana usmjerenih na "ušutkavanje" gljivičnih gena i sprječavanje njihova širenja, moglo bi pomoći da se uvede ravnoteža u borbi protiv gljivičnih patogena.