Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zima na tržnici
  • 26.01.2020. 10:30
  • Grad Zagreb, Zagreb

Gasi se trešnjevačka tržnica? Kupaca sve manje - nemaju povjerenja zbog "zelenih trgovaca"

Potrošači su osuđeni na prevaru jer se zeleni trgovci koji prodaju robu direktno iz kutija na štandovima i ne trude sakriti ambalažu, od koje se na kraju radnog dana na tržnici ne može proći. Oznake OPG-ova, koji prodaju svoju robu, teško su uočljive u moru robe, a izgubljeno povjerenje potrošača, nakon niza propusta, treba vratiti.   

Foto: Marinko Petković
  • 12.781
  • 2.810
  • 1

Gradske tržnice u Zagrebu, a posjetili smo Gradsku tržnicu Trešnjevka,  jednu od najvećih, po zimi rade smanjenim kapacitetom, jer kupci radije biraju ugođaj brojnih trgovačkih centara. I omjer poljoprivrednih proizvođača, u prvom redu OPG-ova i trgovaca na tržnicama, koji prodaju  tuđu robu, sad je negdje jedan naprama tri u korist tzv. 'zelenih trgovaca'.

Naravno, naš pokušaj da razmjenimo koju riječ na tržnici, obavijenu maglom i na temperaturi ispod nule, u prvom redu 'zeleni trgovci', a neke od njih poznajemo iz viđenja već godinama, nisu najbolje prihvatili. Na sam spomen kako ide posao po zimi, bilo je glasnog negodovanja, protupitanja, opet novinari 'rade tuđi posao', pa i 'zabrane davanja izjava', najčešnje među bračnim parovima, kojih ima više na ovoj tržnici.  

Potrošači osuđeni na prevaru, a preživjet će samo Dolac

Ipak, OPG Ane i Nikole Zokića iz Kaštel starog (jednog od pet, šest Kaštela kod Splita, op.a.) su na tržnici Trešnjevka malo više od 40 godina. Prvih 10 je Nikola radio dva posla, dok ga je bilo u tvrtki, a zadnjih 30 godina se bavi samo poljoprivredom u Dalmaciji od uzgoja krumpira, blitve, mrkve, karfiola do maslina i limuna, koje i prodaje nekoliko dana u tjednu. Urod im ovisi o godini, pa je tako jesenas maslina odlično rodila, više od tone. Dodaju uglas da sezonska roba, posebno povrće, kad ga ima, ide bolje, posebno vikendom, kad su i cijene na tržnici sad nešto veće jer ima i više kupaca, a ono što nemaju, jer, kako kažu, ne mogu imati sve, imaju njihovi kumovi i prijatelji. 

Ana i Nikola Zokić na trešnjevačkoj tržnici su više od 40 godina

No, nisu zadovoljni kako se Grad odnosi prema tržnici, odnosno njihovom radnom mjestu, koje bi uskoro moglo i nestati, jer postoje planovi za njezinu prenamjenu. Naime, već se desetljećima u nju ništa ne ulaže. Na kraju bi od gradskih tržnica u Zagrebu, koje ubrzano gube kupce, mogao preživjeti samo Dolac, više kao zanimljiva turistička atrakcija, a manje kao veliki 'gradski trbuh'.     

Nije pomoglani akcija "Plac mljac"

Oronulost inventara na trešnjevačkoj tržnici, teško može prikriti i hvale vrijedna akcija, pokrenuta prošle godine Plac mljac, a koja je kroz spajajanje brze hrane i zabave, pokušala popodne oživjeti tržnicu, te tamo dovesti mlađe ljude, koji za nju nemaju ni vremena za radnog dana, ali ni osjećaja. Ipak, natkrivanje tržnice na Trešnjevci, kao što je to bio slučaj u zagrebačkim Utrinama, zasigurno  bi stvorilo bolje uvjete rada, ali i privuklo više kupaca, kojih po zimi ima malo, pa pola štandova, radnim danom, i ne radi.       

Ana Zorić kaže da su klupe na kojima se izlaže roba na otvorenom prastare, a suncobarni, koje iznamljuju zboga zaštite od kiše, odnosno sunca, pokidani i tu, tvrdi, nema pomaka. Osim toga, nekad  je na tržnicama, bilo puno više poljoprivrednih proizvođača, 70 posto, da sada su oni u manjini, 30-ak posto, jer "ne prodajemo banane i kiwi iz hladanjače, odnosno uvoza", kaže Zorić. 

"Potrošači su osuđeni na prevaru jer se zeleni trgovci koji prodaju robu direktno iz kutija na štandovima i ne trude sakriti ambalažu, od koje se na kraju radnog dana na tržnici ne može proći", opisuje. Oznake OPG-ova koji prodaju svoju robu, teško su uočljive u 'moru robe', a izgubljeno povjerenje potrošača, nakon niza propusta, treba vratiti.       

Bolja vremena će čekati u  Njemačkoj

Tomo Vidaković iz Pleternice kaže da može pojedinačno nabrojati svu robu koju je toga dana prodao, a promet njegova obrta, radni dan u tjednu, nije bio veći  od 200 kuna. Dodaje da i prije nego što počnete raditi na tržnici, morate  svaki dan izdvojiti 100 kuna za klupu (55 kn), vagu (14 kn), suncobran (14 kn),  a treba vam dva ako pada kiša, tako da nema te računice koja  može pokriti ovakve  troškve.

Stanje inventara potvrđuje sve izjave prodavača

Vidaković ima jedan ha zemlje, a proizvodi povrće i voće. Na trešnjevačkoj tržnici je već desetak godina, ali kaže da će morati otići u Njemačku jer ne može više ovdje, već 30 godina, čekati 'bolja vremena'. "Ako hoćeš raditi i još i nešto zaraditi kod nas pošteno, nemate šanse, a za sve je kriva politika, koja pogoduje švercerima", ogorčen je Vidaković.

Osim toga, čuli smo da siromašni, sve češće, čekaju da nešto stavimo sa stane od voća ili povrća, što mi kažemo 'harač za ptice', pa da uzmu, što je teško gledati, iako se prave da ne vide, svaki dan.       

S druge strane, nalazio se štand OPG Ivana Smolića (naslovna fotografija, op.ur.) iz Sonkovića kod Skradina, gdje na dva hektara zemlje uzgaja eko češnjak, masline, smokve, bademe, ljekovite čajeve od gospine trave, kvasinu... Smolić  je na ovoj tržnici već 21 godinu, a pamti  i neka 'bolja vremena', jer je bilo više ljudi, posebno onih starijih, koji su se nalazili na tržnici. "To je bilo mjesto gdje ste uvijek mogli sresti nekog poznatog, iz svog kraja, malo porazgovarati, kupiti nešto i onda ići dalje, a sada već dugo nije tako", kaže on. 

Kružna ekonomija na tržnici završava u vrućem bureku      

Prozvođači jabuka Đuro Zrnić i Zlatko  Antolić iz Zagreba su nam  požalili na lošu prodaju domaćih jabuka, koje su prošle godine i slabo radile, a niska kupovna moć, posebno umirovljenika, dovela je da se jabuke na tržnici kupuju na komad. Zrnić ima i svoje lješnjake i orahe, po dva ha, ali malo tko može za njih izdovojiti 50 kn za pola kilograma.  

Jabuke se kupuju i na komad

Ništa bolja situacija, kaže Antolić, koji već 20 godina prodaje i jabuke iz Garešnice jer je mirovina mala, sorte crveni delišes, evelina, ajdarer i bobovec, nije ni sa kruškom viljamovkom, odnosno češnjakom i lukom. Ipak, na ovoj gradskoj tržnici, bez ijednog certificiranog eko prizvođača, još uvijek povremeno se može naći i autohotona jabuka ivančica, koja nema lijepu koru, jer je nešpricana, ali je ukusna, ali to današanjim kupacima 'nije važno'.  

Ono što se ne proda od jabuka, završi  u bureku tete Mire, za koju smo čuli da radi najbolji posao na Trešnjevci, jer "Dnevno zaradim na najboljem bureku u Zagrebu, kao većina prodavača na tržnici u jednom tjednu", kaže. Novi kiosk za vruć burek to i potvrđuje.      

Isplativa prodaja zelja i sira  

OPG Miroslav Čižmek iz Glavničica kod Sesvetskog kraljevca na tržnici Trešnjevka, ima prodajno mjesto već 37 godina. Sad je to kiselo zelje i kobasice, a veći dio godine i vlastito povrće. "Prije dvije godine smo se preselili pod natkriti dio šnadova pa je bolje, manje hladno, jer ne puše i ne pada sa svih strana",  kazala nam je Miroslavova majka, koja se nije htjela i predstaviti.

S druge  strane, jako je bila ljubazna Štefica Burdić iz okolice Križevaca, koja samo na tržnici Trešnjevka prodaje svoje sireve, kravlje i kozje, ali domaća jaja i sirutku, već 25 godina.  

Sir i kiselo zelje još najbolje idu

OPG Burdić ima 10 krava i 25 koza, a  na tržnici  je dva dana u tjednu. Vrijedna Štefica je  u jednom danu prodala 70 zdjelica svježeg sira, a pet nije, te sedam od 15 sireva koje je donijela taj dan, ali je bila zadovoljna, jer je pokrila ne male troškove i još nešto i zaradila. Naime, njezina računica pokazuje da litra mlijeka u siru, vrijedi 10 kuna, a inače je puno manje, posebno ono kravlje.  Na tržnici ima desetak mliječnih štandova sa rashladnim ormarima,  a prodavačice se izmjenjuju, tako da svaka kumica ima svoje redovite mušterije za sir i vrhnje. 


Fotoprilog


Tagovi

Trešnjevačka tržnica Tržnica zimi Kupci Zeleni trgovci OPG


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Priroda je umjetnica sama po sebi, ali ne treba zanemariti ni kreativnost ljudi koji u njoj vide podlogu za svoja umjetnička djela. Bilo da se radi o zanimljivim instalacijama ili običnoj uličnoj umjetnosti, prizori poput ovih na fotografij... Više [+]