Pretraga tekstova
Mikroplastika uklonjena iz kanalizacije u postrojenjima za prečišćavanje otpadnih voda čini otprilike jedan posto težine mulja, koji se obično koristi kao gnojivo na farmama širom Europe
Znanstvenici sa Sveučilišta u Cardiffu iz Velike Britanije u svojoj studiji sugeriraju da bi europsko poljoprivredno zemljište moglo bi biti najveći svjetski rezervoar mikroplastike, navodi Science Daily.
U svom istraživanju su procijenili da se između 31.000 i 42.000 tona mikroplastike (ili 86 - 710 milijardi mikroplastičnih čestica) godišnje nanese na i u zemlju, što povećava njezinu koncentraciju u oceanima.
Poljoprivredna zemljišta širom Europe potencijalno su njezin najveći globalni rezervoar zbog visokih koncentracija koje se nalaze u gnojivima, a dobivena su iz kanalizacijskog mulja koja se primjenjuju u poljoprivrednoj proizvodnji.
Istraživački tim je procijenio da mikroplastika uklonjena iz kanalizacije u postrojenjima za prečišćavanje otpadnih voda čini otprilike jedan posto težine mulja, koji se obično koristi kao gnojivo na farmama širom Europe.
Pokazalo se da Velika Britanija ima najveću količinu kontaminacije u svom zemljištu s 500 do 1000 takvih čestica po kvadratnom metru poljoprivrednog zemljišta, a što se unese u jednoj godini. Slijede ju Španjolska, Portugal i Njemačka.
S poljoprivrednog zemljišta mikroplastika će se na kraju transportirati nazad u prirodni vodotok putem površinskih voda ili infiltracije u podzemne. Zahvaljujući dijelom EU direktivama koje promoviraju preusmjeravanje otpadnog mulja s deponija i spaljivanje prema proizvodnji energije, on se koristi i na poljoprivrednom zemljištu kao održiv i obnovljiv izvor gnojiva u svim europskim zemljama.
Čestice manje od 5mm predstavljaju opasnu prijetnju za cijeli hranidbeni lanac. Značajna su prijetnja za životinje, jer ih lako mogu progutati, a nose otrovne kemikalije, patogene i razne zagađivače.
"Naše istraživanje postavlja pitanje uklanja li se mikroplastika zapravo u postrojenjima za prečišćavanje otpadnih voda ili se rasipa po okolini", rekao je glavni autor studije James Lofty, s Fakulteta inženjeringa Sveučilišta u Cardiffu. Istaknuo je opasnost od kruženja ovih čestica, ali i nedostatak strategije vodovodnih kompanija za njihovim upravljanjem u kanalizacijskom mulju.
Uzorci su uzeti iz Nash postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Newportu, u Južnom Velsu, koje ima kombiniranu kanalizaciju za 300.000 stanovnika. Analizom je otkriveno da je ono bilo 100 posto efikasno u uklanjanju velikih čestica, veličine od 1 do 5 mm, a što bi inače bilo ispušteno u vodu. Svaki gram kanalizacijskog mulja sadrži do 24 mikroplastičnih čestica, što je otprilike jedan posto njegove težine.
Podaci su korišteni za procjenu utjecaja širom Europe koristeći podatke Europske Komisije i Eurostata o upotrebi i primjeni kanalizacijskog mulja kao gnojiva širom kontinenta. Nisu analizirane čestice manje od 1 mm, a njihova je koncentracija najvjerojatnije veća od procijenjene.
Lofty je zaključio da rezultati studije ističu veličinu problema na zemljištu u EU i sugeriraju da bi ovakva praksa potencijalno mogla učiniti Europu jednim od najvećih svjetskih izvora zagađenja mikroplastikom. Naveo je da ne postoji europsko zakonodavstvo koje ju ograničava ili kontrolira. Stoga je neophodno da se poveća standardizirano praćenje koncentracija kako u mulju, tako i u tlu, što bi pružilo precizniju sliku razine kontaminacije.
Tagovi
Mikroplasika University Cardiff Zagađenost zemljišta Kanalizacionii mulj James Lofty
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje