U tekstu usvojenom s 492 glasa za, 111 protiv i 39 suzdržanih, zastupnici između ostalog traže veću fleksibilnost i potporu poljoprivrednicima u usklađivanju s postojećim pravilima zajedničke poljoprivredne politike.
Veća fleksibilnost za održavanje zemljišta u dobrom poljoprivrednom i ekološkom stanju, obvezne krizne isplate za one pogođene prirodnim katastrofama kao i viši maksimalni iznosi za potporu malim poljoprivrednicima - zahtjevi su koje će u pregovorima o pojednostavljenju zajedničke poljoprivredne politike tražiti Europski parlament.
Zastupnici su, naime, danas usvojili stajalište za pregovore s Vijećem EU kojim žele uvesti veću fleksibilnost u pogledu načina na koji se poljoprivredna gospodarstva mogu pridržavati pravila ZPP-a o okolišu.
Slažu se da se ne bi trebalo automatski smatrati da samo gospodarstva koja su certificirana kao potpuno ekološka ispunjavaju neke od zahtjeva za održavanje zemljišta u dobrom poljoprivrednom i okolišnom stanju (tzv. GAEC), nego i gospodarstva na kojima su samo neki dijelovi certificirani kao ekološki, farme smještene u posebnim područjima očuvanja te one koje su manje od 50 hektara.
Protive se, pak, novoj vrsti izravnih plaćanja koja je Komisija predložila za poljoprivrednike pogođene prirodnim katastrofama. Međutim, slažu se s prijedlogom EK o novom kriznom plaćanju putem fondova EU-a za ruralni razvoj.
"Ta krizna potpora trebala bi biti obvezna za države članice, a izbijanje bolesti životinja treba dodati na popis događaja čiji bi učinak na poljoprivrednike mogao opravdati financijsku potporu", istaknuli su zastupnici.
Ako s milijardama eura nismo uspjeli povećati proizvodnju, što ćemo sutra kad EU zavrne pipu?
Dodatno, kako bi se većem broju poljoprivrednika omogućilo da primaju potporu u slučaju gubitka prihoda ili dijela proizvodnje zbog rizika koji su izvan njihove kontrole, zagovaraju snižavanje praga za pristup nacionalnim financijskim doprinosima za pokrivanje premija osiguranja. Umjesto 20 % koje je predložila Komisija, preporučuju da prag bude 15 % izgubljene prosječne godišnje proizvodnje ili prihoda.
Parlament je, dodaju, predložio povećanje maksimalnih ograničenja za potporu malim poljoprivrednicima: godišnja plaćanja u iznosu do 5.000 EUR (umjesto 2.500 EUR koje je predložila Komisija) i novu jednokratnu isplatu za razvoj poslovanja u iznosu do 75.000 EUR (u odnosu na predloženih 50.000 EUR).
Kako bi se ubrzala provedba novih pravila o fleksibilnosti, zastupnici kažu da izmjene nacionalnih strateških planova u 2026., na temelju tog novog zakona, mogu imati pravni učinak prije nego što ih Komisija službeno odobri.
"Šaljemo jasnu poruku gotovo devet milijuna poljoprivrednika u EU-u koje je Europa poslušala. Nema više birokratskog labirinta u kojem se moraju snalaziti, dobit će jednostavnija pravila, manje papirologije i veću predvidljivost", rekao je izvjestitelj, portugalski eurozastupnik André Rodrigues.
Fleksibilan proračun, tvrda stvarnost: što znači novo financiranje EU za poljoprivredu?
Pregovori s Vijećem, dodao je, moraju započeti bez odgode kako bi se smanjilo administrativno opterećenje, povećala financijska sredstva za male poljoprivrednike i opet dalo vremena onima koji obrađuju zemljište, a da se pritom ne smanje ambicije EU u području okoliša.
"Moramo postići dogovor koji funkcionira na terenu, kojim se smanjuju nerazmjerne kazne i poštuju regionalne posebnosti, čime se osigurava stabilnost za europske proizvođače", zaključio je zastupnik.
Sada slijede razgovori s državama članicama koji bi trebali započeti u četvrtak 9. listopada kako bi se potencijalno omogućilo konačno donošenje novih pravila na plenarnom zasjedanju u studenome 2025.
Tagovi
Autorica