Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Europska komisija
  • 22.10.2018. 18:00

Europska poljoprivreda u oku statistike: Poljoprivrednikom se najviše isplati biti u Danskoj

Analiza poljoprivrede u 28 članica EU ukazuje na porast prihoda. Istina neravnomjeran jer je razlika između najuspješnijih regija u Danskoj i regija gdje su prihodi najmanji (Jadranska Hrvatska) čak 30 puta!

Foto: Bigstockphoto/rie
  • 1.389
  • 84
  • 1

Prihodi u poljoprivredi rastu. To je prva vijest iz netom objavljene analize Europske komisije gospodarskih trendova u poljoprivredi. Još je povoljniji nalaz podataka za svih 28 članica EU da je rast pokrio minuse stvorene od 2013. do danas. Najsnažniji je porast dohotka u sektorima hortikulture i vinarstva, s naglaskom na voće svih vrsta, lozu i masline. S druge strane, proizvodnja i prerada mlijeka pala je žrtvom svjetske hiperprodukcije što je vodilo sniženju cijena.

Naravno, ovdje je riječ o europskom prosjeku u kojega su ugrađene različitosti država članica. Statistika je pomirila iznadprosječne dohodovne uzlete poljoprivrede u Danskoj i Nizozemskoj (s prosječnim dohotkom po imanju višim od dva milijuna eura) i veličinom/produkcijom sličnih imanja u Bugarskoj i Rumunjskoj s prosječnim prihodom nižim od 100 tisuća eura. Hrvatska imanja su se smjestila u sekciji ispodprosječnih prihoda, iza Poljske, a ispred Estonije. Prosjek EU je 20 tisuća eura, a u Hrvatskoj je iznos oko osam tisuća eura. Na čelu je nedostižna Nizozemska s preko 60 tisuća eura. Najniži obiteljski dohodak po imanju registriran je u Sloveniji, svega 3.700 eura.

Najviše koristi od potpora imaju stočari i ratari

Analiza poljoprivrede upozorila je da u Slovačkoj po imanju radi 12,4 osoba, a s punim radnim vremenom – na drugoj je strani Grčka  sa svega 1,1 zaposlenikom! 77 posto imanja zapošljava isključivo članove obitelji. Izuzeci su u Češkoj, Mađarskoj, Estoniji i Danskoj.

Izravna su plaćanja i dalje zamjetna potpora farmama jer iznose u prosjeku 30 posto vrijednosti imanja. Statistika je ispeglala razlike jer najviše koristi od potpora imaju stočari i proizvođači žitarica. Na drugoj su strani najmanje dobivali vinari i hortikultura, najuspješniji po prihodima! Što je snažnija, dinamičnija poljoprivreda to je niži udjel izravnih plaćanja u sveukupnom prihodu imanja. Nizozemska je tu najuspješnija sa svega 11 posto, slovenska imanja će svojih 71 posto prihoda temeljiti na EU proračunu, hrvatska 50 posto. S druge strane, izravna plaćanja sudjeluju sa svega 11 posto u prihodima farmi u Nizozemskoj što ukazuje na orijentaciju na profitabilnije sektore, poput proizvodnje određenih vrsta mesa (svinje, kokoši ) i hortikulturu.

Prihodi imanja su u najtežu krizu upali 2013. godine, računa se da su pali skoro šest posto u odnosu na 2010. godinu. Oporavak je startao godinu dana kasnije. Dohodak je rastao od 2014. nošen višom proizvodnjom žitarica koja je kompenzirala padove u stočarstvu. Porast dohotka viši od deset posto ostvaren je u hortikulturi i vinogradarstvu. Najsporije su se oporavili proizvođači  mesa, posebno svinjetine i piletine usprkos iznadprosječnim prihodima.

Vinogradarstvo i vinarstvo  je, prema prosjeku 28 članica EU, najlukrativnije svojim zaposlenicima. Radnici u proizvodnji i preradi mlijeka su, s druge strane, iskusili minuse u primanjima kao odraz krize u sektoru.

Poljoprivrednikom se financijski najviše isplati biti u Danskoj 

Statistiku obično definiraju kao netočan ishod točnih podataka. U ovaj statistički presjek EU poljoprivrede ugrađeni su rezultati regija. Poljoprivrednikom se financijski najviše isplati biti u Danskoj (gdje su najviši prihodi po jedinici rada), potom sjevernoj Italiji (Lombardija), sjevernoj Francuskoj (Champagne-Ardenne) i sjeverozapadnoj Njemačkoj. Karakteristično za ove regije jeste intenzivna proizvodnja. Najniži prihod po jedinici rada ostvaren je u EU statističkoj regiji Jadranska Hrvatska, a svega dvije regije iz tzv. “stare Europe“ (u Portugalu i Grčkoj) ispod su EU prosjeka od deset tisuća eura po jedinici rada. Ukratko, razlika u prihodima između najboljih regija u Danskoj i najneuspješnije, Jadranske Hrvatske je – 30 puta! U omjere su uračunati fiksni faktori proizvodnje (rad, zemlja, kapital) te broj ljudi uposlen na imanju.

I veličina imanja varira od države do države, upozorava analiza. U Slovačkoj je impresivnih 529 hektara – na minijaturnoj Malti tek tri. U EU se najviše isplati baviti hortikulturom jer prihodi po imanju dostižu gotovo 80 tisuća eura, u prosjeku. Neznanto je niži prihod u proizvodnji žitarica, potom vina. Pri sredini ili prosjeku je proizvodnja mlijeka. Najmanje izgleda za profite je u sektorima koji povezuju proizvodnju žitarica s uzgojem stoke. I prihodi po obiteljskim imanjima slijede ovaj obrazac jer  su najviše zarađivali  proizvođači žitarica i vina a najmanje stočari koji se proizvodili i stočnu hranu za svoje životinje.

Tvrtke kojima je osnovni cilj profit najuspješnije su i u poljoprivredi, najslabije su rezultate ostvarila obiteljska imanja  te ne-profitne farme. Financijske se isplate partnerstva . Najveće su razlike u prihodima ostvarene u hortikulturi, gdje na proizvodnji cvijeća cvjetaju samo i isključivo tvrtke orijentirane na profit. Uvidom u kreditiranje, najbolje je Austrijancima, skoro svi krediti su dugoročni. Hrvatski se omjeri dugoročnih i kratkoročnih kredita kreću oko 50 posto.

Prosječno imanje u Hrvatskoj vrijedno je kao slično u Mađarskoj ili Grčkoj odnosno 12 puta manje od najvrijednijih, u Velikoj Britaniji, upozorava statistika.


Tagovi

Prihodi Statistika Imanja


Autorica

Lada Niseteo

Više [+]

Više od četvrt stoljeća dopisnica iz Bruxellesa s preko 25 tisuća članaka za sve glavne hrvatske medije. Dugogodišnja suradnica Glasa Amerike. Dobitnica nagrade EK za novinarstvo Schuman. Pratila procese proširenja EU i pristupnih pregovora. Prati širok spektar praktičnih tema kojima se EU bavi i koje zajednici daju smisao i svrhu.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dakle uspjeh je djelomičan. Prvo zahvala gđi Maji Celing Celić na savjetu i informacijama. Sjeme tikve sudovnjače je dalo rezultat. Ostalo sjeme (one tikve sa dugačkim vratom nisu uspjele, jako su se deformirale u oblik krastavca :-) ). U p... Više [+]