Europska komisija procijenila - hrvatsko će gospodarstvo rasti 8,1 posto

Europska komisija je u četvrtak znatno povećala procjenu rasta hrvatskog gospodarstva, koje bi u ovoj godini trebalo rasti 8,1 posto, što je treći najbolji rezultat u Europskoj uniji.

Komisija je danas objavila jesenske ekonomske prognoze koje predviđaju snažniji oporavak europskog gospodarstva od očekivanog nakon velikog pada u 2020. godini zbog pandemije koronovirusa. Hrvatsko gospodarstvo je među prva tri po procijenjenom rastu BDP-a u ovoj godini iza Irske, koja bi trebala rasti 14,6 posto i Estonije 9 posto.

EK je u ljetnim ekonomskim prognozama procjenjivala rast hrvatskog gospodarstva od 5,4 posto, a sada je to podignuto na 8,1 posto. U sljedećoj godini očekuje se rast hrvatskog gospodarstva od 5,6 posto, nešto manji u odnosu na ljetne prognoze (5,9) posto, a 2023. očekuje se usporavanje i rast od 3,4 posto. Procjene su im za ovu godinu nešto niže od procjena hrvatske vlade koja očekuje rast od 9 posto. Sljedeće godine Hrvatska bi trebala imati drugi najveći rast BDP-a nakon Malte čije bi gospodarstvo trebalo rasti 6,2 posto.

“Oporavak hrvatskog gospodarstva nastavio se i u 2021., ponajviše zahvaljujući snažnoj privatnoj potrošnji i boljim od očekivanih rezultata u turističkom sektoru.  Povoljna ekonomska kretanja prelila su se na tržište rada koja doživljava snažnu dinamiku zapošljavanja”, kaže se u prognozama.

Povoljni izgledi trebali bi se nastaviti u sljedeće dvije godine, razdoblje koje pokrivaju ove prognoze.

Domaća potražnja trebala bi biti glavni pokretač rasta tijekom predstojećeg razdoblja. Rast potrošnje kućanstava ostat će snažan s povoljnim kretanjima na tržištu rada. Akumulirana štednja i rast potrošačkih kredita također će pridonijeti rastu kao i javna potrošnja, iako se očekuje da će se taj doprinos smanjiti. Očekuje se ubrzanje investicije uz potporu Mehanizma za oporavak i otpornost te uz potporu iz prethodnog i sadašnjeg sedmogodišnjeg proračuna EU-a, zatim i zbog sredstava solidarnosti isplaćenih za oporavak od potresa. Sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost u razdoblju 2020-2023. trebala bi iznositi 5,2 posto BDP-a iz 2019. godine.

S vremenom ti će fondovi potaknuti dodatne privatne investicije, čemu će također pridonijeti povoljni uvjeti financiranja. Osim toga, reforme koje bi se trebale provesti prema planu oporavka i otpornosti trebale bi održati poslovno povjerenje, navodi EK. 

Izvoz roba trebao bi rasti sukladno poboljšanju gospodarskih uvjeta u glavnim trgovinskim partnerima Hrvatske. Nakon ovogodišnje iznenađujuće pozitivnog izvoza usluga, kojim dominira turizam, očekuje se daljnji solidan rast u predstojećem razdoblju. Glavni čimbenici toga rasta trebali bi biti povoljni gospodarski uvjeti na glavnim emitivnim tržištima i postupna normalizacija putovanja. Unatoč očekivanom snažnom rastu robnog izvoza, trgovinska bilanca će se postupno pogoršavati zbog uvozne ovisnosti. Bilanca tekućeg računa trebala bi biti u blagom plusu.

Najveći negativni rizici za ove prognoze jesu relativno niska stopa procijepljenosti stanovništva, što bi moglo dovesti do strožih mjera radi suzbijanja pandemije te kašnjenje u obnovi od potresa.

Kao pozitivne rizike za ove prognoze Komisija navodi mogući ulazak u šengenski prostor i eurozonu, što bi moglo povoljno djelovati na investicije i trgovinu.

Očekuje se da će se inflacija, koja je posljednjih mjeseci globalni fenomen, ubrzati u Hrvatskoj i dosegnuti stopu od 2,2 posto u ovoj godini nakon čega bi se trebala postupno stabilizirati. Ključni čimbenici inflacije su rast cijena energije i hrane.

Proračunski deficit bi se ove godine trebao smanjiti na 4,1 posto BDP-a sa 7,4 posto koliko je iznosio 2020. zahvaljujući snažnom gospodarskom oporavku i postupnom napuštanju potpornih mjera. Sljedeće godine deficit bi trebao biti 2,9 posto, a 2023. 2,1 posto BDP-a. Javni dug bi se trebao postupno smanjivati s ovogodišnjih 82,3 posto BDP-a na 79,2 posto sljedeće godine i 77,9 posto 2023. godine.

Nezaposlenost je 2020. godine dosegnula stopu od 7,5 posto i trebala i se postupno smanjivati u sljedeće dvije godine te dosegnuti rekordno nisku razinu od 5,8 poto 2023. godine. Zaposlenost bi već ove godine trebala dosegnuti pretkriznu razinu. 

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor