EU uočila manjak vizije naše agrarne politike

Program ruralnog razvoja Hrvatske za 2014. - 2020., koji, prema navodima Ministarstva poljoprivrede, sadržava 331 stranicu detaljnih opisa unapređenja hrvatske poljoprivrede, nedostatan je, kako kažu iz Europske komisije, svojom vizijom razvoja i oporavka hrvatskog agrara. Iz Bruxellesa je naime, na čak 327 stranica, stigao odgovor koji isto tako detaljno opisuje sve ono što u našem Programu ruralnog razvoja nije u dovoljnoj mjeri razrađeno.

Tako se postavlja pitanje o dobivanju financijskih sredstava iz EU, a da ne govorimo o potrošenom novcu na izradu programa koji je trajao gotovo dvije godine. Odgovor Europske komisije sadrži i prigovore koji su, kako se čini, srušili same temelje ovog, za poljoprivredu najvažnijeg strateškog dokumenta, koji je na njihovu adresu stigao u čak četiri verzije. Negativna ocjena našeg Programa, kako navodi Poslovni.hr, izazvana je i time što ga nakon završetka, iako ima više od jednog autora, nitko nije ni revizirao.

Nedosljednost Programa ruralnog razvoja

Europska komisija čak je prozvala i nedosljednost brojki kojima je Ministarstvo poljoprivrede potkrijepilo podatke, primjerice o broju poljoprivrednih gospodarstava, grla stoke, zaposlenih te hektara poljoprivrednog zemljišta. Stavkama Programa kažu, nedostaje i analitičko razmišljanje, istaknuto je mnogo problema, ali ne i kako će se oni riješiti, a ni zašto su oni tu.

Pitaju se i zašto je broj malih poljoprivrednih gospodarstava u razdoblju od 2007. do 2010. rastao, da bi u 2011. značajno pao te im nije jasno kako se namjerava ostvariti konkurentnost i održivost farmi uz negativan trend izvoza. Obrazloženja za to, kao i za mnoga druga pitanja i prepreke s kojima se suočavaju poljoprivrednici, u Programu ruralnog razvoja nema. Iako je gospodarski učinak malih poljoprivrednika obično vrlo ograničen, iz Europske komisije ističu da je njihova uloga u lokalnoj zajednici itekako važna u smislu doprinosa naturalnom gospodarstvu, socijalnoj koheziji te održavanju okoliša.

Europska komisija navodi i važnost lokalnog razvoja i mogućnosti zapošljavanja koja se može stvoriti kroz lokalnu preradu poljoprivrednih proizvoda, jer su kratki proizvodni lanci puno fleksibilniji i bolje prilagođeni lokalnim okolnostima, no i tom parametru programa nedostaje razrada. Postojeće zamjerke postoje i zbog loše provedene javne rasprave jer je Ministarstvo poljoprivrede postiglo minimalan prijenos informacija javnosti kroz Savjet za ruralni razvoj i javnu prezentaciju. Preporuka komisije je reorganizacija i proširivanje konzultacije sa zainteresiranim skupinama, gospodarskim i socijalnim partnerima, nevladinim organizacijama te lokalnom samoupravom. Preporučuje se i provjera konzistentnosti podataka o poljoprivrednim površinama budući da se na tri različita mjesta u Programu spominje različit broj hektara ukupnog poljoprivrednog zemljišta, što je iznenađujuće.

Koja je uloga poljoprivrednih savjetodavnih službi?

Europska komisija navodi i kako je uloga poljoprivrednih savjetodavnih službi na cijelom području Hrvatske vrlo upitna, a upozoravaju i da je preambiciozno tvrditi kako će se sve mjere provoditi od 2015. Kako bi se to ostvarilo, nužno je, podsjećaju, ojačati administrativne i upravljačke kapacitete.

Prema Europskoj komisiji, cijeli smisao strategije razvoja ruralnih područja, nije izgraditi primjerice, velike farme, već je cilj gradnja više manjih farmi ili prerađivačkih kapaciteta u Gorskom kotaru, na Papuku, obroncima Velebita i sličnim krajolicima i time zadržati stanovništvo, posebno mlađu populaciju te povećati zaposlenost, podići ukupni standard na tom području, a s njim i kvalitetu života. Svakako, Europska komisija poručuje nam da na sebi još puno moramo poraditi, a jedino poglavlje na koje nema prigovora je ono o klimatskim promjenama.

Foto: telegraph.co.uk