Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.
  • EU propisi
  • 03.05.2011.

EU propisi već ugrađeni u hrvatski poljoprivredni sustav

Voćarstvo je radno intenzivna kultura, što znači da niti zapadna Europa ne može konkurirati kvalitetom i cijenom nama, ako se mi organiziramo kako treba. Europa je isto gladna na voću. Ona ne samo da proizvodi voće, ona ga i uvozi, ističe mr. sc. Frane Ivković

  • 1.267
  • 62
  • 0

Na sastanku Međuvladine konferencije o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, privremeno su zatvoreni pregovori u poglavljima 11 - Poljoprivreda i ruralni razvitak i 22 - Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata. Sastanak Međuvladine konferencije o pristupanju održan je na ministarskoj razini. Izaslanstvo Republike Hrvatske predvodio je voditelj Državnog izaslanstva za pregovore o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković. Međuvladinom konferencijom predsjedao je mađarski ministar vanjskih poslova Janos Martony. Na strani EU sudjelovao je povjerenik Europske komisije za proširenje i europsku politiku susjedstva Štefan Füle te predstavnici država članica Europske unije iz stalnih predstavništava pri Europskoj uniji u Bruxellesu uz predstavnike Glavnog tajništva Vijeća.

Otvorena pitanja koja su neko vrijeme kočila zatvaranje ovog poglavlja bile su, prije svega, kvote za šećer i mlijeko, kao i izuzeća u prijelaznom razdoblju u osam zaštićenih poljoprivrednih područja. Pitanje proizvodnje sladora posebno je bilo osjetljivo zbog protivljenja Francuske, kao i zahtjeva hrvatskih poljoprivrednika koji nisu htjeli da se za mjerilo uzima ova godina koja je loša po prinosima. Proizvođači sladorne repe su tek prije dvije godine dosegli razinu proizvodnje od prije Domovinskog rata. Za kravlje mlijeko odobrena godišnja kvota iznosi 750.000 tona mlijeka, od čega je 673.000 namijenjeno otkupu, a 77.000 izravnoj prodaji. Mnogi stručnjaci napominju da sam čin zatvaranje poglavlja ne znači ništa posebno novo jer su procesi prilagodbe EU zakonodavstvu i praksama započeli već ranije.

- Zatvaranje poglavlja je završni čin pregovaračkog procesa u okviru jednog poglavlja pa je to slučaj i s poglavljem 11. Poljoprivreda i ruralni razvitak. To zapravo znači da sam čin zatvaranja ne donosi nešto novo, već je potvrda svega onog što je u okviru toga poglavlja učinjeno u posljednjih nekoliko godina: prilagodba legislative i institucionalno pripremanje za operativnu provedbu zakona i pravilnika iz ovog područja. Zatvaranje poglavlja 11, ali 12. dokaz su da je RH u smislu prilagodbe legislative i institucionaliziranja svojih obveza u potpunosti provela sve naputke Europske komisije, kako bi sutra, nakon što postanemo punopravna članica na velikom europskom prostoru proizvodnje i tržišta hrane naši poljoprivredni proizvođači imali isti status kao njihove kolege u drugim zemljama članicama, ističe mr. sc. Zdravko Barać, ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije.

Sir po EU propisima

Na prostoru Zadarske županije mnoge će stočare vjerojatno zanimati ima li kakvih novina u uzgoju ovaca i koza o čemu nam je ravnatelj Barać kazao:

- Što se tiče eventualnih promjena za uzgajivače ovaca i koza ili za proizvođače sira, tu je također ista situacija. Odnosno, ništa se novog samim zatvaranjem poglavlja ne dešava, a da uzgajivači ovaca i koza ili mali proizvođači sira to već ne znaju. U sklopu poglavlja 11 treba naglasiti da su uzgajivači izvornih pasmina ovaca i koza, po čemu prednjači Zadarska županija (paška ovca, lička pramenka, dalmatinska pramenka, hrvatska bijela koza, hrvatska šarena koza) i dalje u iznimno dobrom položaju budući se u okviru mjera ruralnog razvoja podrazumijevaju potpore za uzgojno valjana grla izvornih pasmina stoke. Ono što je još bitno naglasiti a vezano je za poglavlje 11. je da u sektoru proizvodnje ovčjeg i kozjeg mlijeka nema proizvodnih ograničenja kakva npr. imamo u sektoru proizvodnje kravljeg mlijeka. Također u sklopu ovog poglavlja predviđeno je i mogućnost ostvarivanja značajnijih potpora za korištenje livada i pašnjaka u stočarske svrhe, istaknuo je mr. sc. Barać te pritom dodao:

- Određena novina s kojem se uzgajivači ovaca i koza susreću posljednje dvije godine koje su provedene u sektoru ovčarstva i kozarstva, a odnose se na jedinstveni sustav označavanja ovaca i koza je vođenje evidencije na gospodarstvu koje se već provodi, a uvedeno je u sklopu pregovaračkog poglavlja 12 (Sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika) koje je ranije zatvoreno i gdje uzgajivači već sada i ubuduće mogu očekivati pojačanu pozornost, odnosno kontrolu s ciljem kontroliranog prometovanja grlima i klanja u registriranim objektima. Što se tiče proizvođača sira na obiteljskim gospodarstvima, također naglašavam da je prilagodba europskim propisima već ranije izvršena i temeljem tih akata u Zadarskoj županiji je registrirano više sirana na OPG-ima za preradu mlijeka. Dakle, proizvodnja sira na obiteljskim gospodarstvima da, ali propisima i registraciji koja je u Hrvatskoj prisutna već nekoliko godina, zaključio je Zdravko Barać.

Propast malih voćara

Svi oni voćari koji imaju ozbiljnu proizvodnju i koji su završili kompletno svoju investiciju, što znači da imaju suvremene plantaže sa suvremenom opremom, oni su spremni za ulazak u Europsku uniju, kazao nam je glasnogovornik Hrvatske voćarske zajednice, mr. sc. Frane Ivković, koji pritom upozorava:

- Nažalost, veliki je broj malih voćara koji ne posjeduju suvremenu opremu i mehanizaciju i sigurno je da će veliki broj tih malih voćara koji se ne udružuju u proizvođačke grupe ili proizvođačke organizacije i oni ne će moći dobivati novac iz tih europskih fondova. To znači da oni ne će biti konkurentni u odnosu na ove voćare koji će ostvarivati sve te europske fondove. Prema tome, jedini im je način u tome da se oni moraju udruživati da bi opstali. Upravo sad ide jedno voćarsko izaslanstvo u Poljsku da vidi kako su oni organizirani jer oni su u tome uspjeli za razliku od drugih europskih država. U Mađarskoj i Sloveniji su organizacije proizvođača propale, upozorava Ivković koji nije siguran kako će se situacija u tom pogledu razvijati u hrvatskom voćarstvu.

- Kako će se razvijati situacija kod nas, to je jako teško reći. Voćarstvo je radno intenzivna kultura, što značili da niti zapadna Europa ne može konkurirati kvalitetom i cijenom nama, ako se mi organiziramo kako treba. Europa je isto gladna na voću. Ona ne samo da proizvodi voće, ona ga i uvozi. Nema ga dovoljno, osobito Njemačka i Austrija koje povremeno izvoze neke vrste voća od onih koje kod njih daje dobre rezultate. Tako da pravi istinski voćari se ne bi trebali plašiti Europe. Na žalost, jedan dio voćara će ipak sigurno propasti u Europi, ustvrdio je mr. sc. Ivković.

U činjenici da poglavlje 11 - poljoprivreda i ruralni razvoj nije ostalo zadnje za zatvaranje, mnogi vide uspjeh Ministarstva poljoprivrede i samog ministra Čobankovića koji je u više navrata isticao kako poljoprivreda ne će biti zadnje zatvoreno poglavlje. To također znači da je i hrvatsko zakonodavstvo usklađeno s onim EU, jer bez toga nema ni zatvaranja poglavlja. Što će to sve donijeti konkretno proizvođačima i potrošačima, pokazat će vrijeme. Važno je svakako znati da su mjere o kojima se prije nekoliko dana postigao dogovor u Bruxellesu, kod nas već određeno vrijeme na snazi.

Zašto se Hrvati ne vole udruživati?

Ivković: Prijeti nam sudbina Slovenije

Mr. sc. Frane Ivković kazao nam je da je par dana održan i sastanak u Hrvatskoj voćarskoj zajednici na kome je ustanovljeno sljedeće:

- Problem je sad što mali broj voćara koristi sredstva Europe preko IPARD-a. Tako je zakompliciran IPARD, da čak ni veći, organizirani voćari zapravo teško dolaze do tih sredstava. Takvi su uvjeti, ne znam je li to namjerno ili nenamjerno napravljeno, da vi teško možete ispuniti te zahtjeve. Primjerice, za navodnjavanje vam treba građevinska dozvola. Organiziranje bi i tu moglo pomoći, ali nažalost, kod nas to udruživanje, zadrugarstvo jako slabo funkcionira i do sada nije osnovana niti jedna proizvođačka grupa ili organizacija. Nije isključeno da i mi doživimo sudbinu Slovenije, a to znači da ćemo izgubiti velik dio sredstava, jer EZ daje u prvoj godini 10-12 posto ukupnog prihoda bespovratnih sredstava.

Tomislav Demo, povjerenik Hrvatske poljoprivrede komore za Zadarsku županiju: Regulativa je pozitivna, treba još političke volje - Ljudi možda ne znaju u ovom času što bi trebali raditi, što im to donosi i slično. No vezano za ovaj sektor s ovim se uskladila zakonska regulativa i to je to. U praksi je to zasada isto. Ali ako se želi izaći na tržište, trebat će zadovoljiti uvjetima, što je trebalo i ranije. Najviše se toga odnosi na usklađivanje zakonske regulative sa zakonima Europske unije i na Zakon o potporama, a potpore su nam potvrđene skoro pa sto posto, ne u cijelosti, ali gotovo sto posto. Također je važno uređenje tržišta. O tome je zakonska regulativa donešena, međutim provedba i praksa, to je već upitno. Zo će se tebati implementirati s godinama, a najviše toga ovisi i o političkoj volji, jer regulativa je svakako pozitivna, a ako bude bilo političke volje da je se provede u život i ako bude potpore i podrške s te strane, ovo bi mogao biti korak naprijed, kazao je povjerenik Hrvatske poljoprivredne komore za Zadarsku županiju Tomislav Demo.

Seljačke udruge: Nisu svi zadovoljni

Nisu, međutim, svi zadovoljni zbog relativno brzog tempa zatvaranja poglavlja 11. Mato Milinarić, predsjednik Nezavisnih hrvatskih seljaka, ističe kako su poljoprivrednici jako loše obaviješteni o tome što im nose dogovori s EU.

- Sudjelovao sam u radu podskupine za meso i za mlijeko, a sastali smo se samo jedanput. Smatram da se nismo više niti sastajali zato što smo postavljali jako mnogo pitanja koja možda nismo trebali. Hrvatsko selo ostaje bez seljaka, a kad Hrvatska postane članica EU, mogli bismo ostati i bez poljoprivredne proizvodnje, ističe Mlinarić.

I Mato Brlošić, predsjednik Seljačke udruge "Brazda", naglašava da su seljaci jako loše obaviješteni o sadržaju pregovora, a informacije koje dobiju, pisane su za njih krajnje nepristupačnim jezikom. On sam je dobio 200 stranica pisanih materijala za koji ističe kako je nerazumljiv prosječnom poljoprivredniku.

Autor: Ivan Stagličić


Izvori

Zadarski list


Tagovi

EU propisi Proizvodne kvote Poljoprivredna proizvodnja EU fondovi