• Šećerna repa
  • 01.12.2010.

EU ograničava proizvodnju šećerne repe

Zbog Europske unije Hrvatskoj prijeti zatvaranje jedne šećerane

  • 1.704
  • 84
  • 0

Kako se približava ulazak Hrvatske u Europsku uniju, ponovno se aktualizira jedno od vrlo osjetljivih pitanja: Kakav će položaj u EU imati industrija šećera, odnosno šećer, koji je uz duhan jedan od najkonkurentnijih hrvatskih proizvoda?
Pitanja, ali i neizvjesnosti je to više i stoga, kako ističe Željko Zadro, predsjednik Uprave Vira, jer se zna da je šećerna industrija u Europskoj uniji bila i ostala političko pitanje.
- Činjenica je da je šećer uz duhan jedini hrvatski prehrambeni proizvod koji je konkurentan na tržištu EU i koji uopće ulazi u njihovu statistiku, dakle prelazi jedan posto njihove ukupne proizvodnje. Upravo na tom području će se pokazati pravo lice EU-a, odnosno želi li EU Hrvatsku samo radi tržišta i nekretnina ili nas uvažava kao državu koja nešto treba i proizvoditi. Naime, Hrvatska danas proizvodi 300.000 tona šećera, a ako u pregovorima EU-a s našim Ministarstvom poljoprivrede, a na zahtjev Francuske (s tri milijuna tona godišnje najveći je europski proizvođač šećera), ograniči proizvodnju na samo 200.000 tona godišnje, neizbježno je zatvaranje jedne šećerane u Hrvatskoj. To bi značilo i smanjenje proizvodnje repe na gotovo 10.000 hektara, kaže Zadro, te ističe da je na našim pregovaračima, ali i na samoj Francuskoj, odnosno Europskoj uniji, velika odgovornost, uzimajući u obzir da se šećerane i njihovi kooperanti nalaze u području s najvećom stopom nezaposlenosti i gdje su posljedice Domovinskog rata ostavile najveće tragove.

Završena reforma u EU

Usporedbe radi, valja istaknuti da Hrvatska pod šećernom repom godišnje ima između 20.000 i 30.000 ha površina.
EU je posljednjih godina provela i reformu šećernog sektora koja je, kako navodi Zadro, završena s 30. rujna ove godine.
- Cilj reforme bio je smanjiti proizvodnju šećera u EU sa 21 milijun tona na 13,5 milijuna tona, u čemu je i uspjela. Danas EU proizvodi 13,5 milijuna tona šećera, a potrošnja se kreće oko 16,5 milijuna tona, što znači da se EU od izvoznika šećera pretvorio u uvoznika. Drugi je cilj reforme bio skinuti cijenu šećera na 404 eura po toni, u čemu srećom nije uspjela - naglašava Zadro.
S obzirom na smanjenu ponudu šećera na tržištu EU i okruženja, trenutno je cijena šećera u porastu, napominje Damir Rogulja, Član Uprave osječke šećerane Kandit Premijer.
- Isto se očekuje i na domaćem tržištu, gdje je ponuda smanjena zbog više razloga. Najznačajniji razlog jest manja količina i kvaliteta šećerne repe zbog vremenskih nepogoda ali i smanjene ponude, jer su neke od zemalja najvećih svjetskih proizvođaća šećera, a dosadašnjih izvoznika, poput Indije, postali uvoznici šećera. Isto tako, u porastu je i cijena sirovog šećera na svjetskim tržištima, što dovodi do smanjene količine uvoza takvog šećera na tržište EU, pa time i smanjenja ukupne ponude. Trenutna cijena na svjetskom tržištu je oko 550 eura/toni, a slična je i u EU. Cijena koja se trenutno postiže na domaćem tržištu je prosječno 4,60 kn/kg - kaže Rogulja.

Raste cijena šećera

Kad je riječ o cijenama sirovog šećera na svjetskim tržištima, u domaćim šećeranskim krugovima tvrde da je njihov glavni kreator Brazil.
- Činjenica da je jedina velika i organizirana proizvodnja šećera na svijetu, nakon EU, smještena u Brazilu, koji podmiruje sve svjetske potrebe za uvoznim šećerom i koji je glavni uzročnik velikog skoka cijena na svjetskom tržištu. Sama logistika otpreme šećera iz Brazila bila je ugrožena, brodovi su čekali po mjesec dana na utovar, što je stvorilo velike probleme zemljama uvoznicama, ali i EU, te dovelo do kreiranja visoke cijene na tržištu - kaže Željko Zadro.
No, bez obzira na ulazak u EU, hrvatska industrija mora jačati konkurentnost.
- To se prije svega odnosi na povećanje proizvodnje šećerne repe po hektaru i digestije, na što se može utjecati kvalitetnim agrotehničkim mjerama. Također valja smanjiti fiksne i varijabilne troškove proizvodnje na razinu najkvalitetnijih šećerana u EU. Navedeno se odnosi na potrebna investicijska ulaganja u tvornice, racionalizaciju poslovanja, od troškova prijevoza šećerne repe do tvornica, pa do racionalnijeg upravljanja radnom snagom. Ako hrvatska industrija šećera odgovori tim izazovima, onda je EU veliko i značajno tržište za koje će Republika Hrvatska imati izvozne kvote od 180.000 tona ili nešto više, a nama bliže zemlje su nam svakako ciljano tržište. U suprotnom će situacija biti vrlo složena - zaključuje Rogulja.

U osječkoj šećerani proizvodnja 71.000 tona šećera

“Kampanja šećerne repe u Kandit Premijeru bliži se kraju i procjenjujemo da će trajati do sredine prosinca. Do sada je prerađeno oko 490.000 tona šećerne repe i proizvedeno više od 62.000 tona šećera, a do kraja kampanje očekujemo preradu 560.000 tona šećerne repe i proizvodnju šećera od 71.000 tona”, rekao je Damir Rogulja te naveo da je zbog već navedenih nepovoljnih vremenskih uvjeta prosječni prinos po hektaru oko 50 tona. “Nažalost, imamo i vrlo kvalitetnih proizvođača koji zbog ležanja vode na njivama imaju prosječni prinos od samo 20 tona po hektaru. Prosječna digestija (slador u šećeru) je 14,7, što je za 1,3 posto manje nego lani, kada je prosječna digestija iznosila 16”, rekao je Rogulja.

Viro i Sladorana podigli otkupnu cijenu šećerne repe

U virovitičkoj i županjskoj šećerani također još traje kampanja šećerne repe. “S obzirom na vremenske uvjete na terenu, pravo je čudo kako osiguravamo dopremu dovoljnih količina repe. Ovim putem želio bih zahvaliti svima u lancu koji osiguravaju nesmetani rad, imajući u vidu da Viro prerađuje 7.300 tona, a Sladorana gotovo 6.500 tona repe dnevno. Što se tiče ugovaranja za sljedeću godinu, ono ide nešto sporije nego lani, jer su naši kooperanti još uvijek u velikom poslu zbog otežanih vremenskih uvjeta”, kaže Željko Zadro, napominjući da ne očekuju neke velike pomake u odnosu na prošlu godinu. Zadro ističe da su zbog izravnih gubitaka koje su imali proizvođači ove godine, od prosječno 15 posto u samom prinosu repe, a u sadržaju šećera još i više, cijenu repe za ovu godinu povećali, iako su imali već potpisane ugovore. “Na taj smo način smanjili štetu našim kooperantima i pokazali da smo tvrtka koja se brine za svoje partnere i u dobru i zlu, a u skladu s tim je formirana i cijena za 2011. godinu”, napominje Zadro, predsjednik Uprave Vira, koji je većinski vlasnik i županjske Sladorane.

Uvoz repe spašava

Manjak šećerne repe u Hrvatskoj industrija šećera nadomjestila je uvozom iz Srbije i Mađarske. Zadro kaže da se stoga može očekivati ipak uobičajena proizvodna godina. On odbacuje tezu da među šećeranama u Hrvatskoj vlada rat za šećernu repu. “Smatram da je rat za repu preteška riječ za tržišnu utakmicu. Kooperanti su ti koji na kraju odlučuju s kim mogu imati bolju dugoročnu suradnju, dakle nije uvijek cijena ta koja odlučuje s kim će se potpisati ugovor o proizvodnji šećerne repe”, zaključuje Zadro.

Autor: Zdenka RUPČIĆ


Povezana biljna vrsta

Šećerna repa

Šećerna repa

Sinonim: - | Engleski naziv: Sugar beet | Latinski naziv: Beta vulgaris var. saccharifera

Šećerna repa je industrijska biljka koja se uzgaja za proizvodnju šećera, zbog visoke koncentracije saharoze u njezinom zadebljanom korijenu. Iz šećerne repe se dobije 16%... Više [+]

Tagovi

Ratarstvo Šećerna repa Proizvodnja Prerada Šećer Cijena Kandit Premijer Viro tvornica šećera Sladorana

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zimska idila na obroncima Dilj gore.
Bijeli omotač “grije” tlo kako bi za 2-3 mjeseca ovaj isti pejsaž zažutili maslačci i zazujile pčelice.

Koji vam je prikazani pejsaž najbolji?
:)

Foto: autor