• Poljoprivreda
  • 13.11.2008.

EU - Kvote u proizvodnji mlijeka

EU sa sobom donosi mnoge nedoumice, a miječme kvote zasigurno su jedne od njih

  • 2.592
  • 128
  • 0

Nizozemci su nakon uvođenja kvota svoju proizvodnju mlijeka smanjili za čak 18 posto. Što se tiče hrvatskih kvota, tu mnogo toga još i nije sasvim jasno. Jedan nizozemski stručnjak, govoreći o tržištu mlijeka, posebno je naglasio broj i veličinu govedarskih farmi. Nizozemska je 1975. godine imala 91.560 farmi, a 2005. godine taj je broj pao na 23.300. U istom razdoblju broj mliječnih krava smanjen je s 2,28 milijuna na 1,43 milijuna. Na farmama u proteklih tridesetak godina raste prosječan broj grla, koji je s 24 krave dosegnuo nivo od 62 krave. Prosječna farma ima kvotu od 476.300 kilograma mlijeka. Nizozemci ističu da taj trend nije isključivo posljedica uvođenja kvota, već da je on bio primjetan i desetak godina prije uvođenja kvota. Ipak, prema njegovim riječima, Nizozemci još uvijek proizvode više mlijeka nego što dozvoljava nacionalna kvota i za to redovito svake godine plaćaju kazne.

Vlastita radna snaga osnova uspjeha

Tek manji broj farmi u Nizozemskoj je industrijskog tipa, ostale su u vlasništvu obiteljskih gospodarstava koja pokrivaju posao vlastitom radnom snagom. "Pri uvođenju sustava kvota Europska unija odredila je da će one vrijediti do 2014. godine, sada su šanse 50 posto da se taj sustav i zadrži. Na sustav kvota ne treba gledati kao na ograničenje, već kao na zaštitu proizvođača", ističu. Nizozemska je u razdoblju od rujna 2004. do rujna 2005. izvezla 45.000 bređih junica, kojih su čak 7.000 kupili uzgajivači iz Hrvatske.

Zajednička poljoprivredna politika (CAP) Europske unije regulira brojna obvezujuća pravila koja će Hrvatska morati prihvatiti i osigurati njihovu provedbu, da bi bila sposobna suočiti se s konkurencijom. Jedno od obvezujućih pravila bit će i kvote u proizvodnji mlijeka. Kvota podrazumijeva točno definiran opseg proizvodnje koji ne smije biti prekoračen i kvota je određena za svaku članicu EU i za svakog uzgajivača ili prerađivača. Mehanizam kvota u praksi onemogućava rast proizvodnje. Kvote za mlijeko za nove članice (EU-10) bile su definirane prilikom pregovaranja kod ulaska, dok su za stare članice (EU-15) mliječne kvote dogovorene prije. Kvote se izričito određuju na temelju statističkih podataka o prodaji mlijeka mljekarama i neposrednoj prodaji mlijeka na gospodarstvu te na temelju posljednjih raspoloživih podataka
u trenutku pregovora. Kada je jednoj državi članici kvota određena, može se promijeniti samo ako dođe do značajnih promjena u provođenju poljoprivredne politike. Promjene su na razini od 1% do 3% i prije svega temeljene na porastu domaće potrošnje. Mliječne kvote jamče europskim proizvođačima dobru cijenu ako djeluju ograničavajuće na proizvodnju. U praksi to znači da proizvođač koji prekorači samo njemu odobrenu kvotu plaća kaznene penale koji su tako visoki da za taj svoj »višak« predanog mlijeka u mljekaru zapravo ne dobiva ništa više novca.

Kazna za prekoračenje u proizvodnji

Kada se prekorači kvota, tada proizvođač na 100 kg proizvedenog mlijeka plaća kaznu: u 2005./2006. u visini 30,91 eura, u 2006./2007. u visini 28,54 eura u 2007./2008. i sljedećih godina 27,83 eura. Proizvođaču se prodaja mlijeka više ne isplati nakon što dostigne kvotu. Veći problem od opsega kvote je način preraspodjele kvota po pojedinim proizvođačima. Iz primjera Slovenije vidljivo je da se individualne kvote dodjeljuju se na temelju referentne godine. U Sloveniji je 2003./2004. bila referentna godina za dodjelu kvota za pokusnu kvotu za razdoblje 2004./2005. godine. Temeljem proizvodnje u pokusnoj kvoti Slovenija u razdoblju 2005./2006. definitivno prelazi na sistem kvota koji bi se trebao održati sve do 2015. godine.

Kod podjela kvota na državnoj razini 3% kvote ostavlja se kao nacionalna rezerva, u slučaju kada se kod podjela kvota napravi pogreška ili za mlade poljoprivrednike koji se počinju prvi put baviti proizvodnjom mlijeka. Isto tako proizvođači će svoju individualnu kvotu moći prodati ili iznajmiti drugim proizvođačima. Od 2006. godine Slovenija može trgovati kvotama, tako da se prema neslužbenim informacijama cijene kreću od 20-80 SIT/l mlijeka (0.08-0.33 eur/l).

Neiskorišteni dio kvote u nacionalnu rezervu

Ako proizvođač mlijeka ne iskoriste bar 70% dodijeljene kvote, neiskorišteni dio kvote prenijet će se u nacionalnu rezervu. Posljedice uvođenja kvota, prema informacijama iz Slovenije, za sada nisu bile previše dramatične da bi to imalo izrazite posljedice na opseg proizvodnje. Međutim, povećali su se pritisci na prestanak proizvodnje na malim gospodarstvima i povećanju proizvodnje mlijeka na većim gospodarstvima. Kao što je već prije rečeno, kvote se određuju kod pregovora oko pristupanja EU, temeljeno na statističkim podacima. Da bi se dobila potpunija slika, potrebno je malo usporediti i ostale države članice koje su ušle u EU prije dvije godine. Kod pregovora oko ulaska pojedine države u EU, prilikom stavljanja u odnos referentne količine proizvodnje pojedine buduće članice EU je tu količinu smanjila za oko 10-20%. Ni jedna zemlja nije se izborila za veće kvote (osim Estonije, ali što je zanemarivo), pa isto tako ne treba očekivati da će i Hrvatska nešto više napraviti na tom polju.

Zbog preglednosti, pokušat ćemo prikazati ono što je Slovenija izborila kod pregovora i ono što je Hrvatska poslala kao statistički podatak koji će igrati vrlo veliku ulogu u pregovorima oko mliječnih kvota. Velika količina mlijeka u Hrvatskoj se prodaje neposrednom prodajom (ishrana teladi, potrošnja na farmi, za prehranu ljudi, količina koja se proda na farmi ili na gradskim tržnicama), što je ujedno i procijenjen podatak, jer nema statističke osnove za njega. Smatra se da je taj podatak na pregovorima dosta teško može braniti i vještine naših pregovarača ovdje će doći do izražaja. Što može (ili što je trebala) napraviti Hrvatska u tom pred pristupnom razdoblju za ostvarivanje većih kvota u proizvodnji mlijeka? Izboriti se za što kasniju referentnu godinu, neposredno prije ulaska u EU. U tom pripremnom razdoblju treba forsirati proizvodnju mlijeka, čak i na štetu cijene mlijeka. Jer kao što je vidljivo, EU će se u pregovorima voditi samo statističkim podacima, a to je evidentirano samo kod predaje mlijeka mljekarama.

Cijena mlijeka će i dalje padati

Onaj dio prodan drugim kanalima, na tržnici, na gospodarstvu i slično, ne može se evidentirati i najvjerojatnije neće ući u nacionalnu kvotu. Osim što će Hrvatska proizvodnja mlijeka biti ograničena kvotama, tu je još jedan segment koji je i te kako važan, a to je cijena mlijeka na tržištu. Osim što će biti ograničeni količinom proizvodnje, velik hendikep će biti i cijena mlijeka koja na tržištu EU dostiže maksimalnu cijenu od oko 2 kune. Jedno je sigurno, cijena će i dalje padati i pesimističke prognoze govore o 0.22 eura po litri mlijeka. Optimisti se nadaju da će cijena mlijeka biti oko 0.25 eura.

Prema riječima voditelja Ureda za mljekarstvo pri EU Thorkild Rasmussena, EUće i u 2006. godini pooštravati pritisak na tržište mlijeka a i cijenu. Samo od siječnja 2004. godine prepolovljene su izvozne subvencije za maslac, punomasno mlijeko, sir i mlijeko u prahu, što je dovelo do povremenih teškoća u izvozu mliječnih proizvoda, pa se sav višak pokušao plasirati na unutarnje tržište. Dodatno ograničenje stvaraju kvote za mlijeko. Iako je dogovoreno da se kvote za mlijeko dodatno povećaju od 1.5% do kraja ove godine, većina proizvođača mlijeka je time nezadovoljna.

Švicarci dokazuju da se kvotama nazire kraj

Savez seljaka Njemačke više je puta ukazao na prestanak sustava kvota na prijelazu 2014./2015., o čemu se više puta potvrdno očitovalo i povjerenstvo EU. Sustav kvota prestat će i zbog toga što se u Europi ne može postići 100-postotni konsenzus oko produljenja takvog ograničavajućeg načina proizvodnje mlijeka. Prijevremeni izlazak iz sustava kvota nije moguć. Prije svega treba kroz strukture i institucije utvrditi da li neki drugi oblik umjesto kvota osigurava opstanak na slobodnom tržištu. To vrijedi i za proizvođače mlijeka i za mljekare. Ne može se samo tako prelaziti iz jednog sustava u drugi, jer bi to dovelo do teških strukturnih povreda. Prema nekim anketama, pokazalo se da bi gotovo svi upitani proizvođači mlijeka nakon istupa iz sustava kvota povećali svoju proizvodnju od 20% do 100, što bi dovelo do hiperprodukcije mlijeka, koja bi se čak i dvostruko povećala. Zbog toga se predlaže da se nakon istupa iz sustava kvota prihvati prilagodno, ili privremeno rješenje koje se trenutno provodi u Švicarskoj, gdje počinje slobodni prijelaz iz sustava kvota za mlijeko u pravo na isporuku.

Češka ima 477 tisuća krava i 2.728.000 tona mlijeka i 2.682.000 tona odobrenih kvota. A primjerice, Estonija koja ima 113.000 krava ima proizvodnju od 620 tisuća tona mlijeka, a odobrenu kvotu od 624.000 tone.

Susjedna Mađarska u svojim štalama ima 365 tisuća mliječnih krava, a proizvodi 2.000.000 tona mlijeka. No, kvota im iznosi 1.947.000 tona mlijeka.

Latvija pak ima 223 tisuće muzara i 811 tisuća tona a kvotu od svega 695.000 tona mlijeka. Litva ima čak 448 tisuća krava. Proizvodi 1.752.000 tona mlijeka a ima kvotu od 1.647.000 t.

Slovačka ima 235000 mliječnih krava i proizvodi 1.027.000 t. mlijeka. Kvota koja je odobrena je 1.013.000 t.

Kakvo je stanje u susjednoj Sloveniji. Imaju 133 tisuće krava, a proizvode 636 tisuća tona mlijeka, a odobrenu kvotu od svega 560000 t. I što rade. Prilikom naše posjete sajmu u Radgoni razgovarali smo s njihovim uzgajivačima krava koji su rekli kako dio kooperanata predaje mlijeko mljekarama u Italiji gdje ima prostora za kvotu.

Poljska ima čak 3.050.000 krava i proizvode ogromnih 11.722 tisuća tona, dok im kvota odobrena od strane EU iznosi 8.964.000 t.

Autor: Damir Rukovanjski, dr.sc. Dragutin Vincek


Isprika dr.sc. Dragutinu Vincek

U ime portala agroklub.com obajvljujemo javnu ispriku dr.sc. Dragutinu Vincek za propust pri navođenju autora gornjeg članka. Naime, prema zaprimljenoj primjedbi, naknadno smo utvrdili da gornji članak sadrži dijelove rada g. Vinceka što nije prvotno bilo naznačeno na predmetnom članku.

Uredništvo portala prilikom inicijalne objave članka nije imalo informaciju o radu g.Vinceka niti njegovim elementima. Ovim se putem ispričavamo za propust te napominjemo kako od strane portala agroklub.com nije bilo loše namjere prilikom objave ovog članka.

U Osijeku, 15. rujna 2011.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kroz svoj OPG JURIŠIĆ DINKO u provedbi projekta operacije tipa 6.3.1. Kroz mjeru je financirana kupn... Pročitaj cijelu bilješku »