Pretraga tekstova
Provjereno domaće proizvođačima često nije izazovno
Tko će poljoprivrednika naučiti vještinama i tradiciji, ako nema „sljedivost“ preko oca i djeda, a koji su u socijalizmu učili da u Jugi nema poljoprivrednika nego sve sama industrija, pa i (uglavnom dobri) kombinati u poljoprivredi, radili su na industrijski način.
Dotle Europa svoju okućnicu, autohtoni genom, intenzivnu selekciju, proizvodnju reprodukcijskog materijala, banke gena (vjerojatno i s našim biljkama), linijske hibride i tako unedogled, ne da nije zanemarila nego je razvijala i loše gospodare poput nas dovela u ovisnost. Ako nikako, deklasiranom robom po damping cijenama.
Tako smo uvozili sve i svašta (sijeno i slamu), a najgore što smo na tome začinjali i neke proizvodnje. Tko se sjeća nutrija, nojeva, japanskih prepelica, a o voćnim sadnicama (am. Borovnica, aronia) da i ne govorimo. A u toj proizvodnji gaf i fijasko vide se tek nakon više godina, a tada je za mnoge prekasno.
Zato vjerojatno nema i voćnjaka samonikle (po Prof. dr. Dubravcu) sjeverne višnje, koja raste kao korov a rađa kao „šuga“ - možda se nije uklopila u propozicije za poticaje ili nije dovoljno sitna poput maraske ili oblačinske koje su za konditorsku industriju poželjnijeg kalibra. Ali višnjevac maceriran u šećeru ili alkoholu tradicija je naših sjevernih krajeva, pa pozivamo EU na naš sherry, posebice na macerate, destilate, likere i voćne rakije velikogoričke obitelji Brigljević, koja je vještinu prerade autohtonog pitomog i divljeg voća dovela do savršenstva, a i ponudila na svjetski način.
Nadamo se da nam EU neće poslati svoje „poljoprivrednike“, da nas upozore što po ledinama i živicama imamo vrijedno i upotrebljivo, to su sve oni već davno „kultivirali“. Nama ostaje da učimo ispočetka, kad smo propustili djedovski nauk, a tlapnje o tradicionalnim specijalitetima su samo bajke, dok u te oblizeke ulaze sirovine kupljene u trgovačkim lancima. Tako primjerice ne kupujemo kolačić punjen džemom od višanja nego nečim što se zove „punilo“ i sl.
Autor: Rajko Polić
Tagovi
Višnje Voćne sadnice Voćna rakija Domaća proizvodnja
Autor
Više [+]
Novinar HND-a od 1973. Studirao filozofiju u Zagrebu, poljoprivredu u Križevcima, profesionalni novinar - reporter u Večernjem listu 30 godina, sudjelovao u pokretanju prvog specijaliziranog priloga Vrt
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Što je sada gore od ovih zadnja tri dana Tuča ili Jaki vjetar. Kod mene vjetar napravio veču štetu nego da bila tuča. Malo prije obišao polja ali suncokret je dobio naj jače i to bar 70% ode u ništa.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Đuro Moj kako je je, mi svi iz ove kože ili vremenskih neprilika nemožemo nikuda. Sreča u svemu da kukuruz nije nastradao, ima negdje mestimično malo Više [+] se napio ali će se podignuti. Mom prijatelju kukuruza 12 hektara poravnalo sa zemljom još gore nego meni suncokret. Ništa idemo dalje, ovako i onako elelentarna neče biti proglašena zbog vjetra, pa ćemo ovih dana malo bogu krasti dane. Nema žalovanja od toga nema ništa.
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
Oslobodi nas Bože od nevremena , HDZ , SDP i njihovih privjesaka ! Oslobodi nas Bože od nevremena , HDZ , SDP i njihovih privjesaka !
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Karolina Rastoja Ovdje ću komentirati tvoj članak, Klimatski kaos na poljima: Mogu li ih inovacije iz zraka ublažiti? Nemogu, mogu te upozoriti ali Više [+] od ovakvih vremenskih promjena nemogu te ublažiti. Vremenske nepogode su veča sila od bilo koje naj novije tehnologije, ovisiš sam o sebi. Ili onaj način ako se ko sječa Olimpiskih igara u Pekingu kad su vremenom upravljali Harpovima da nepada kiša da se igre održe, kad bio kraj olompiskih igara hapove isključili. Tada nastao kaos sa kišama i poplavama. Danas ti o tome još mnogo ljudi priča što se tamo te godine događalo. Drugi ti primjer Svijetsko nogometno prvenstvo u Rusiji, sudac označio kraj finala, harpovi pogašeni priču dalje znate i nebo je plakalo zajedno sa Kolindom kod dodjele medalja.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Vedradrane naj gore je onaj dio što sam cijelo vrijeme bio u kontaktu sa Lidea Srbija, da vidimo što i kako i po njihovim uputama radio. Za slijedeču Više [+] godinu trebalo je nešto novo njihovo biti u srcu Bilogore, ali očito ću odustati od toga. Moram dobro razmisliti za slijedeču godinu.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Karolina Rastija Amazon suncokret, tu su glave trebale biti 28-30 cm. Sada što ostane ako ostane, bumo vidjeli kako kažu slijepci. Ali vremenskim Više [+] nepogodama još nije kraj a uloženo previše.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Vedrane, na svim tablama. Jedan mi danas iz sela rekao da je to bio primjer kako bi trebao izgledati suncokret a ne što oni imaju. Sada je primjer za Više [+] uđbenike na zemlji. Ništa idemo dalje.
Vedran Stapić
prije 2 tjedna
Gadno, nadam se da nije tako na svim tablama Gadno, nadam se da nije tako na svim tablama