Pretraga tekstova
Četvrta je ovo elementarna nepogoda koju je bjelovarsko-bilogorski župan Damir Bajs proglasio ove godine.
Na zahtjev Općine Đulovac bjelovarsko-bilogorski župan Damir Bajs danas, 7. kolovoza, proglasio je elementarnu nepogodu od tuče.
Naime, 24. srpnja 2017. godine zbog vremenskih nepogoda, točnije olujnog vjetra praćenog jakom kišom i tučom, nastale su velike materijalne štete na obiteljskim i gospodarskim građevinama te vinogradima, voćnjacima i ratarskim kulturama na području općine Đulovac.
Nakon proglašenja elementarne nepogode, Općinsko povjerenstvo za procjenu štete od elementarnih nepogoda treba u najkraćem mogućem roku podnijeti prvo izvješće o elementarnoj nepogodi Županijskom povjerenstvu. Spomenuto izvješće treba sadržavati prvo priopćenje s procjenom ukupne štete od elementarne nepogode tuča, a nakon toga će zbrojne podatke Županijsko povjerenstvo za procjenu šteta dostaviti Državnom povjerenstvu.
Podsjetimo, četvrta je ovo elementarna nepogoda koju je bjelovarsko-bilogorski župan Damir Bajs proglasio ove godine. Prva elementarna nepogoda proglašena je 17. svibnja zbog šteta nastalih uslijed mraza, kada su stradale voćarske kulture i to na području tri grada: Bjelovara, Daruvara i Grubišnog Polja, te sedam općina: Bereka, Kapele, Rovišća, Sirača, Štefanja, Dežanovca i Velikog Grđevca. Šteta je tada procijenjena na 36,5 milijuna kuna.
21. lipnja, župan Bajs proglasio je elementarnu nepogodu za područje Općine Kapela koje je stradalo uslijed jakih kiša i poplava posebice naselje Jabučeta. Procijenjeni iznos štete iznosio je 250 tisuća kuna.
Mjesec dana kasnije, točnije 21. srpnja, na zahtjev Grada Grubišnog Polja i Općina Berek, Ivanska i Nova Rača, župan Damir Bajs proglasio je elementarnu nepogodu od tuče kada su stradali poljoprivredni usjevi na području ove županije, te gospodarski objekti.
Foto: bbz.hr
Tagovi
Elementarna nepogoda Damir Bajs Općina Đulovac
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.