Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzgoj
  • 29.03.2010.

Eko-poljoprivreda uspjeh u EU

Ovog proljeća više povrća i voća, manje kukuruza i uljarica

  • 2.607
  • 129
  • 0

Kresanje poticaja za sve poljoprivredne kulture, osim za proizvodnju mlijeka, moglo bi nagnati ratare da dobro promisle što će sijati ovoga proljeća, jer kukuruz i uljarice, a posebno pšenica, više nisu »u modi«.

U Hrvatskoj je u prošloj godini proizvedeno 2,168.000 tona kukuruza, što je 13 posto manje nego u godini prije, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku o proizvodnji žitarica i ostalih usjeva u Hrvatskoj.
Šećerne repe je lani proizvedeno 1,06 milijuna tona, a u odnosu na godinu prije prirod šećerne repe je smanjen 17 posto. No, urod šećerne repe je napokon dosegao onaj od prije rata. Šećer je i dalje naš glavni izvozni poljoprivredni proizvod. Ove godine, pak, smanjeni su i poticaji za proizvodnju šećerne repe s 2600 na 2300 kuna po hektaru, pa će trebati dodatno povećati prinose da se proizvodnja koliko-toliko isplati.

Lani je smanjena i proizvodnja soje i krumpira (kasnog i sjemenskog), i to za šest posto.
Poljoprivredni proizvođači u Slavoniji okrenuli su se većoj proizvodnji soje i prošle jeseni smanjili proizvodnju pšenice, koja sve teže nalazi kupce na tržištu. Naime, prošle je godine u Hrvatskoj proizvedeno nešto više od 900.000 tona pšenice, što je gotovo 300.000 tona više od domaćih potreba, koje iznose oko 600.000 tona.

Pokušaj udruga poljoprivrednih proizvođača da se sijanje pšenice, zbog hiperinflacije u njezinoj proizvodnji, ograniči na 100.000 hektara, koliko su otprilike i domaće potrebe, nije naišao na razumijevanje u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Ministarstvo je uvelo tržišne redove za većinu stočarskih proizvoda, ali nije odredilo sjetvene kvote, smatrajući da na slobodnom tržištu ne treba ograničavati poduzetničku inicijativu.

No, proizvodnja krumpira ne bi smjela više padati, jer taj osnovni poljoprivredni i prehrambeni proizvod, koji je i najjeftiniji, ima svoje mjesto na domaće tržištu. Posebno se to odnosi na pokretanje proizvodnje robnih marki, primjerice, ličkog krumpira, koji je svoje mjesto našao i u velikim trgovački lancima. Uz to, trebalo bi više iskoristiti vrlo dobre prirodne uvijete, posebno na većim otocima, gdje se krumpir može brati i do Božića.

U DZS-u napominju da je lanjsko smanjenje priroda usjeva posljedica nepovoljnih vremenskih prilika.
Inače, hrvatska poljoprivredna proizvodnja u odnosu na poljoprivredu u EU zaostaje najviše po prinosima. Uz to, zaostajemo i po korištenju poljoprivrednog zemljišta po gospodarstvu, bilo da je riječ o usporedbi komercijalnih korisnika potpora ili svih gospodarstva.
Vrijednost ukupne poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj je 0,61 posto ukupne poljoprivredne proizvodnje u zemljama EU-a, te je cilj u nekoliko sljedećih godina povećati domaću poljoprivrednu proizvodnju, posebno povrća, voća i uljarica.

Po proizvodnji duhana šesti u Europi

U Europskoj uniji 14 milijuna poljoprivrednih gospodarstva koristi 182 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta. Hrvatska poljoprivreda koristi 0,7 posto zemljišta u odnosu na onu u EU, ili tri do pet hektara po domaćinstvu. Domaća poljoprivredna proizvodnja u većini slučajeva je manja od jedan posto u odnosu na poljoprivrednu proizvodnju u zemljama EU-a. Proizvodnja žitarica je na granici od jedan posto, dok smo po proizvodnji duhana (4,76 posto u odnosu na zemlje EU-a) na šestom mjestu u Europi. Domaća ekološka poljoprivreda, s eko-površinama od samo 0,14 posto, pet puta je manja od ekološke poljoprivrede u EU. Unija pod ekološkom poljoprivredom ima 7,2 milijuna hektara, a Hrvatska samo 14.300 hektara. Tu je najveća prilika domaće poljoprivrede u odnosu na EU, ocjenjuju u Ministarstvu.

Autor: Marinko Petković


Tagovi

Ekološka poljoprivreda Ekološki proizvodi Uzgoj Poticaji Povrće Voće Uljarice

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Stiglo nam je astronomsko proljeće. Jedna zanimljivost: sve do 2050. godine počinjat će 20.3. Između 2050. i 2100. godine naizmjence 19. i 20. ožujka, a tek nakon 2100. se početak proljeća opet vraća na 21. ožujka, piše na FB stranici Kad ć... Više [+]