Pretraga tekstova
Europska komisija odobrila je zahtjev za registraciju Norveške votke i Norveškog akvavita u registar zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (ZOZP).
Europska komisija odobrila je zahtjeve za registraciju Norveške votke (Norsk vodka) u registar zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (ZOZP).
Votka je bistar, proziran alkohol s neutralnim mirisom i okusom, a sadržaj etilnog alkohola je najmanje 37,5 vol.%. Sirovina koja se koristi u proizvodnji je krumpir ili neka vrsta žitarice. Destilacija i varenje alkohola ovoga pića odvija se unutar granica države, a razrjeđivanje s vodom nakon destilacije i pakiranje može se obavljati izvan Norveške.
Najpoznatija norveška vodka je Vikingfjord, destilirana s vodom s ledenjaka Jostedalsbreen. Na natjecanju "International Wine and Spirit Competition" održanom u Londonu upravo ova vodka proglašena je najboljom. Ubrzo nakon tog natjecanja porasla je njezina prodaja i konzumacija. Ova vodka ima 40% alkohola, no danas postoji i nekoliko pojačanih verzija i u raznim okusima.
Osim votke, Europska komisija odobrila je i zahtjev za registraciju Norveškog Akvavita (Norsk Akevitt) koji je isto dobio oznaku zemljopisnog podrijetla. Proizvod je nastao 1531. godine, a potječe iz grada Bergena koji je bio središte norveških ribara i trgovaca.
Najprije se dobivao iz raznih žitarica, a danas se radi od krumpira. Aroma mu potječe od začinskog bilja, najčešće kima ili komorača, a sama proizvodnja odvija se u drvenim bačvama.
Ovo je jedno od najpoznatijih alkoholnih pića u toj zemlji. Često se ispija na druženjima za Božić, Novu Godinu ili vjenčanja. Piće je zlatne boje, a nijanse variraju i do svjetlo smeđe, ovisno o tome koliko je staro.
Ova će se pića pridružiti popisu već 1.460 ostalih zaštićenih proizvoda čija su imena dostupna u bazi eAmbrosia.
Tagovi
Europska komisija Oznaka zemljopisnog podrijetla Norveška votka Norveški akvavit Vikingfjord Alkoholno piće
Autorica
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje