• Odbor za poljoprivredu
  • 15.11.2021. 10:30
  • Grad Zagreb, Zagreb

Dugoročna vizija Europske komisije za ruralna područja - kako zaustaviti napuštanje sela?

Ako nam politike budu dovoljno dobre ljudi neće odlaziti iz svojih sredina i time ćemo utjecati i na povoljniju demografsku sliku tih krajeva, rekla je potpredsjednica EK Dubravka Šuica na tematskoj sjednici saborskog Odbora za poljoprivredu.

Foto: Maja Celing-Celić (ilustracija)
  • 1.743
  • 289
  • 1

Saborski Odbor za poljoprivredu održao je tematsku sjednicu na kojoj je potpredsjednica Europske komisije i povjerenica za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica predstavila Dugoročnu viziju EK za ruralna područja do 2040. godine u kojoj su utvrđeni izazovi i brige s kojima se ta područja suočavaju, ali i naglašene mogućnosti koje su im dostupne.

Predsjednica Odbora Marijana Petir uvodno je navela da je Dugoročna vizija velik doprinos u prepoznavanju značaja ruralnih područja koja su važna za proizvodnju hrane, očuvanje okoliša i biološke raznolikosti, ali i očuvanje kulture, identiteta i svega onog na što je svaki narod ponosan. Osvrnula se na uvažavanje njezinog prijedloga za unaprjeđenje položaja žena u ruralnim područjima, mobilnost, obrazovanje i osposobljavanje, stvaranje radnih mjesta te afirmativniji odnos prema selu i njegovim stanovnicima.

Također, rekla je kako su u Dugoročnoj viziji podržani i prijedlozi ujednačavanja kriterija urbanog i ruralnog te kako to pokazuje da postoji svijest da razlike postoje.

Nužno višefondovsko financiranje ruralnog prostora

Prema njezinim riječima, već sada smo svjedoci toga kako urbana i ruralna infrastruktura nisu ujednačene, posebice kad govorimo o razini socijalnih prava i usluga dostupnih građanima ruralnih područja. "Deficit je u broju vrtića i domova za starije, zatvaraju se poštanski uredi i banke, prometnice su dotrajale, a usluge javnog prijevoza smanjene ili ukinute", rekla je Petir. Ona drži kako je za ujednačavanje potrebno osigurati višefondovsko financiranje jer se ruralni prostor proteže na gotovo 80 posto teritorija i njegove se potrebe ne mogu financirati samo iz Fonda za ruralni razvoj EU-a.

Posebno je istaknula kako se upravo stanovnike sela treba pitati prema kojim projektima se treba usmjeriti jer oni najbolje znaju koje preduvjete treba zadovoljiti da bi ostali živjeti ondje. Stanovnici ruralnih područja znaju koja društvena, komunalna i socijalna infrastruktura im treba, pod kojim uvjetima mogu proizvoditi hranu i baviti se poljoprivredom ili nekom drugom gospodarskom djelatnošću. "No, to mora biti isplativo i održivo i zato taj proces treba ići odozdo prema gore, kako bi se uzele u obzir sve posebitosti i potrebe svakog pojedinog ruralnog područja iz njegove perspektive, što ovaj dokument i predviđa", rekla je predsjednica Odbora.

Stanovnike sela treba pitati prema kojim projektima se usmjeriti (Foto: M. Petković)

U nastavku je govorila o potrebi jačanja administrativnih kapaciteta, važnosti razumijevanja potreba ruralnih krajeva od strane donositelja odluka na svim razinama, uspostavi mehanizama za procjenu učinaka na ruralna područja na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Nadalje, istaknula je važnost digitalne povezanosti i mobilnosti, ali i brigu za očuvanje specifičnosti ruralnih područja, posebice očuvanja tradicijskih vrijednosti obiteljskog života na njima. Govoreći o poticanju specifičnih gospodarskih djelatnosti rekla je kako je nužno poticanje strukovnog obrazovanja s ciljem rješavanja nedostatka radne snage i time utjecanja na konkurentnost poljoprivrede.

Na ruralnim područjima EU-a živi 130 milijuna ljudi

Kao se čulo, demografska obnova, koju EK prvi put stavlja u prvi plan, trebala bi imati poseban prioritet u svim europskim strateškim dokumentima jer bez ljudi sve pada u vodu. Zabrinjava procjena da će EU, ako se nastavi sadašnja stopa mortaliteta, do 2070. godine činiti samo 4 posto svjetskog stanovništava.

Dubravka Šuica je pojasnila kako su u izradi Dugoročne vizije timski radili s povjerenikom za poljoprivredu i povjerenicom za ruralni razvoj Komisije, ali i sa samim građanima ruralnih područja koji su dali svoj doprinos. Istaknula je kako ruralna područja EU-a predstavljaju gotovo 80 posto teritorija na kojem živi oko 130 milijuna ljudi što je prepoznato kao veliki potencijal za razvoj kvalitetnog života ljudi, a to je po njezinim riječima upravo došlo do izražaja u ovim izazovnim vremenima.

Dodala je i kako postoji svjesnost o negativnim demografskim trendovima na što je nova EK posebno stavila naglasak. U tom kontekstu spomenula je važan alat, Atlas demografije - interaktivnu platformu koja omogućava pristup velikom broju podataka i time praćenje demografskih trendova i utvrđivanje koja su ruralna područja pogođena različitim trendovima, a što može poslužiti u izradi politika.

Ruralni pakt i akcijski  plan za selo

U nastavku predstavljanja Dugoročne vizije naglasila je prateći Ruralni pakt i Akcijski plan za ruralna područja predloženi s ciljem da postanu snažnija, povezana, otporna i prosperitetna te dodala kako je bit u osnaživanju tih područja da postanu atraktivnija za život od urbanih sredina. "Hrvatskoj je na raspologanju 2,8 milijardi eura iz Fonda za ruralni razvoj, a utrošeno je 53 posto sredstava, što je pet posto manje od EU prosjeka", istaknula je Šuica.

Vrijednost Ruralnog pakta je u sveobuhvatnom pristupu uz uključivanje više sektora, svih sudionika ulancu odlučivanja, ali i civilnoga društva kako bi kroz sinergiju djelovanja učinili ruralna područja poželjnima za život, rekla je potpredsjednica Komisije. Govoreći o pokretanju ruralnih opservatorija istaknula je kako su neophodni točni podaci da bi se politike usmjerile na specifične potrebe i kako bi se izbjegla preklapanja. "Ako nam politike budu dovoljno dobre ljudi neće odlaziti iz svojih sredina i time ćemo utjecati i na povoljniju demografsku sliku tih krajeva", zaključila je Šuica.

Na kraju je ukratko predstavila Konferenciju o budućnosti Europe rekavši kako je intencija da Dugoročna vizija razvoja ruralnih područja bude sastavni bio Konferencije te pozvala sve građane da se svojim idejama uključe u njezin rad i time doprinesu nužnim promjenama, jer postoji jaz između političara, donositelja odluka i građana.

U raspravi je posebno istaknuta potreba ulaganja dodatnih napora u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima čime bi se, kako je istaknuto, poboljšala i demografska slika tih krajeva. Naglašeno je da se kroz programe financiranja tih djelatnosti mogu generirati nova radna mjesta koja će privući ljude da ostanu živjeti na selu, ali i da dosele u ruralne krajeve. Učestala praksa da se grade dječi vrtići i biciklističke staze na ruralnim prostorima, ne daje rezultate u njihovom oporavku.       

Baranji nedostaju prerađivački kapaciteti

Član Odbora Stipan Šašlin, načelnik općine Draž, kazao je kako je u planiranju razvoja seoskog područja važno realno procijeniti stvarne prirodne prednosti neke mikro lokacije i razvijati ono u čemu će se postići najbolji rezultati. Istaknuo je da na području Baranje postoji trend iseljavanja, koji bi mogao zaustaviti daljnjim poticanjem razvoja ruralnog turizma, otvaranjem pogona za preradu mesa, posebno 150 tona mesa divljači koje se sada izvozi u Sloveniju, otvaranjem pilana za preradu trupaca, jer nemamo niti jedne, te uspostavom nužne infrastrukture koja osigurava jednake uvjete života u urbanim i ruralnim sredinama.

Moguće je i poticanje ruralnog turizma 

Zaključeno je kako sve projekte koji se trenutno provode, a umjereni su na stanovnike ruralnih područja, kao što je npr. projekt "Zaželi – program zapošljavanja žena" u koji je uključeno 98 općina plus udruge, treba nastaviti provoditi budući da se pokazalo kako pozitivno utječu na rješavanje niza socio-ekonomskih problema te poboljšavaju kvalitetu života, smanjuju siromaštvo i doprinose socijalnoj uključenosti i revitalizaciji ruralnih i teško dostupnih područja.


Tagovi

EK EU Dugoročna vizija ruralnog područja Dubravka Šuica Marijana Petir


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Prijatelj šalje pozdrave iz daleke Kenije 👩🏻‍🌾🌞 uz idilicnu fotografiju :)