• Poljoprivreda
  • 11.04.2009.

Država je spasila sir - dr. Dane Šupe

NAKON SMOTRE PROIZVOĐAČA SIRA U MLINIMA

  • 1.388
  • 69
  • 0

Dalmacija je jako goluza na sireve, potrošnja sireva u Dalmaciji je po glavi stanovnika, u odnosu na ostale dijelove države, uvijek bila puno veća, veli dr. Dane Šupe, poznati autoritet i znalac sirarstva.

U Dalmaciji je, usprkos njezinoj velikoj ljubavi prema sirevima, proizvodnja sira mala. Odavno su ovce i krave po našim selima rijetkost, pa informacija o odličnom domaćem siru, ako ga negdje tko pronađe, kruži od usta do usta. I cijene dobrog sira lete u nebo.

Rusi, koji su kupili nekretnine na Braču, spremni su, recimo, bez trepnut, od bračkih pastira kupiti sir po cijeni od 200 i više kuna po kilogramu. Paški sir je od 150 kuna kilo pa naviše.

Što je zapravo danas s proizvodnjom sira u Dalmaciji?

- Mi u Dalmaciji de facto iz vlastite proizvodnje pokrivamo samo dva-tri posto dalmatinskih potreba za sirom. Cijene sira su kod nas nerealne, jer su potražnja i potrošnja višestruko veće nego što je ponuda domaćeg sira - veli dr. Šupe.

Ovogodišnja Smotra dalmatinskih sireva govori da se stvari kreću nabolje. Na ocjenu je stiglo više sira, svi pristigli sirevi bolje su kvalitete nego lani, bilo ih je svih tipova, a i primijećen je veliki pomak u higijenskoj ispravnosti sireva. Za sve ovo je, vjerovali ili ne, dobrim dijelom “kriva” država.

Naime, kao malo gdje država je upravo oko sira uskočila na pravi način - daje bespovratna sredstva za mini sirane. O tome na prostoru, recimo, Splitsko-dalmatinske županije malo tko na selima više zna.

Ali situacija je značajno drugačija na prostorima Zadarske i Šibensko-kninske županije. Tamo je u posljednje dvije godine stvoreno čak 25 mini sirana na obiteljskim gospodarstvima. I iz njih su stigli u Mline sirevi na natjecanje. A isfinancirala ih je država s po 200.000 kuna bespovratnih sredstava!

- Država je shvatila kako bi bilo dobro da ruralni prostor ostane živ, jer prostor bez ljudi je bezvrijedan prostor. Pa car Franjo Josip je za vrijeme ljetne ispaše dalmatinskog blaga imao šest pokretnih sirara na pašnjacima na Dinari! I hrvatska država je uvidjela da mora pomoći ljude koji su još uvijek ostali na selima jer se sami ne mogu održati. S tih 200.000 kuna državnih bespovratnih sredstava moguće je adaptirati prostor, napraviti ga uvjetnim za proizvodnju sira i nabaviti aparaturu i pribor za sirenje. To je za mene u zadnjih 20 godina najveći potez države kad je u pitanju sirarstvo - veli dr. Dane Šupe.

Taj državni projekt počeo je prije dvije godine, a nakon prvih 25, koje već uveliko rade i uvezuju se u sirarske udruge, raduje vijest da je još 12 novih mini sirana na obiteljskim gospodarstvima u pripremi za iduću liniju financiranja. I te nove mini sirane bit će na obiteljskim gospodarstvima Šibensko-kninske i Zadarske županije.

Zašto ih nema ni na vidiku u Splitsko-dalmatinskoj županiji i južnije?


Čovjek sa sela ne može sam


- Ne znam, ali ljudi nose progres i projekte i o ljudima sve ovisi. Ako u Splitsko-dalmatinskoj županiji postoje obiteljska gospodarstva koja bi bila sposobna i voljna imati svoje mini sirane, mora ih otkriti Poljoprivredno-savjetodavna služba koja je na terenu zadužena za to.

Velika je sreća ako su ljudi iz te službe pravi, upravo oni bi morali porazgovarati s tim čovjekom, vidjeti ima li uvjeta za mini siranu i onda u ime njega i za njegov račun ili skupa s njim napraviti takav projekt.

Ne može naš čovjek sa sela sam u to krenuti. Zato što sam nije dovoljno informiran, nije u poziciji da zna kako uopće doći do izvora financiranja za mini siranu, ne zna da uopće postoji ta linija financiranja - veli dr. Dane Šupe.

Svrha postojanja Hrvatskog zavoda za poljoprivredno-savjetodavnu službu, koji zapošljava skoro 400 visokoobrazovanih ljudi, koji su disperzirani na terenu, upravo je pomoć ljudima po selima oko ovakvih projekata. Svaka županija ima po desetak takvih ljudi, a nije vrag da nema zainteresiranih ili dobrih pašnjaka od Šibenika južnije.


Milijun kila sira s bužom


U tijeku svoga radnog vijeka bio sam i jedan od direktora u “Mesoprometu”, a samo “Mesopromet” je prodavao godišnje u Dalmaciji više od dva milijuna kilograma sira. A mi nismo bili jedini koji su sir u Dalmaciji prodavali. “Prehrana je”, recimo, bila jača od nas. Dalmatinci izuzetno vole sireve, a posebno vole tvrde punomasne sireve i sireve, kako oni kažu, “sa bužom”. Ementalera smo mi u Dalmaciji prodavali skoro milijun kila godišnje - kaže dr. Dane Šupe.

Autor: Admir Buljubašić


Izvori

Slobodna dalmacija

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi