Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Parlamentarni izbori
  • 12.04.2024. 10:30

Domovinski pokret: Treba uvesti ograničenje potpora na maksimalni iznos od 100.000 eura

Agroklub je na adrese deset stranaka i koalicijskih partnera uputio 15 pitanja za budućnost hrvatske poljoprivrede. Evo koji su stavovi Domovinskog pokreta.

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
  • 823
  • 120
  • 1

Pred nama su Parlamentarni izbori koji će se prvi puta održati srijedom i to iduće, 17. travnja. Kako bismo našim čitateljima, proizvođačima hrane i žiteljima ruralnih prostora, predstavili programe koji se tiču budućnosti hrvatskog agrara i sela, Agroklub je na adrese deset stranaka i koalicijskih partnera uputio 15 pitanja za budućnost domaće poljoprivrede.

Pred vama su odgovori Domovinskog pokreta

Poljoprivrednici kažu da je današnji administrativni sustav prekompleksan i nedovoljno učinkovit. Mislite li unaprijediti i pojednostavniti sustav potpora agraru, i kako? Treba li smanjiti stope sufinanciranja kod investicijskih projekata, a povećati broj potencijalnih korisnika?

Hrvatski poljoprivrednik radnik treba raditi na hrvatskim njivama, farmama, plastenicima, ali ga hrvatska vlast tjera da postane referent u službi Bruxellesa. Nove direktive, tj. pravilnici u okviru Zajedničke poljoprivredne politike zahtijevaju od hrvatskog seljaka više vremena u administraciji umjesto da na svojim njivama proizvodi hranu. Računi, evidencije, čitanje i provođenje radnji prema brojnim pravilnicima, a po novom – snimanje geotagiranih fotografija preko AgroGTF aplikacije preko koje će se dokazivati poljoprivredna aktivnost.

Čemu monitoring sustav i skupo plaćeno praćenje satelitima ako uz svu papirologiju sad mora, kao prvo posjedovati "pametni telefon“, a zatim njime dovoljno dobro rukovati da bi ispunio zahtjeve koji će mu značiti novac, tj. hoće li ili neće dobiti potpore? Možemo pretpostaviti da će dobar dio seljaka u potpunosti odustati od potpora. Sumarno - cilj trenutnog  ZPP-a i novih nerealnih, nametnutih zelenih politika je uništiti malog poljoprivrednika i administrativno ga izolirati od dostupnih financijskih sredstava. 

Proizvodnja uz siguran otkup

Državne subvencije u gospodarstvo i poljoprivredu, zajedno s projektima financiranim kroz EU fond Zajedničke poljoprivredne politike, prioritetno će se usmjeriti prema izgradnji i održavanju sveobuhvatnog lanca vrijednosti u proizvodnji hrane. Od povećanja proizvodnje mesa, mlijeka, voća, povrća, žitarica, do sigurnog otkupa, sustava kontrole kvalitete u svakoj fazi proizvodnje i distribucije te, konačno, optimalnog plasmana proizvoda na tržište. 

Cilj izgradnje takvog sustava je da proizvod lokalnog OPG-a ima svoje mjesto u ponudi lokalnog turističkog i maloprodajnog sektora. Država i lokalna samouprava stvorit će pravni i porezni okvir za uspostavu fleksibilnog tržišno orijentiranog lanca vrijednosti koji će obuhvatiti sve lokalne proizvođače, poticati proizvodnju prema zahtjevima tržišta, omogućiti planiranje i prilagodbu na dinamičke tržišne zahtjeve, osigurati otkup i logistiku (otkupni centri, skladišta, hladnjače, transport) za održivu ponudu za krajnjeg potrošača (maloprodaja, turistički sektor, javne ustanove, izvoz). 

OPG-ovi i mali proizvođači hrane najvažniji su dio lanca vrijednosti proizvodnje hrane, ali nemaju financijski ni organizacijski potencijal za samostalan plasman proizvoda na tržište. Država će osigurati razvoj tržišta u segmentu otkupljivača i/ili veletrgovaca koji mogu kvalitetnije, i cijenom i količinama, tržišno pozicionirati, odnosno brendirati, i plasirati proizvod do krajnjeg potrošača na slobodnom tržištu. U lancu vrijednosti, za hrvatskog seljaka je osigurana ključna pozicija -  proizvodnja uz siguran otkup neovisno o količinama.

Treba li uvesti tzv. capping, odnosno ograničiti maksimalni iznos potpora koje jedan poljoprivrednik može dobiti, da se tako više novca usmjeri u razvoj malih farmera?

Stav Domovinskog pokreta je da treba uvesti ograničenje na maksimalni iznos potpora i to do iznosa od 100.000 eura. Jer za očekivati je da ukoliko generirate potpore u tom iznosu imate poslovnu razvijenost na dovoljno visokoj razini, pa potpora, u smislu onoga što potpora treba i biti - pomoć u rastu, razvoju poljoprivrednog gospodarstva, u tom stupnju razvijenosti više nije potrebna.

Poljoprivrednici traže ustrojavanje Uzajamnog fonda iz čijih sredstava bi se namirivali tržišni poremećaji, hoćete li podržati inicijativu (iz čega ju financirati)?

Prije svega treba istaknuti da "Uzajamni fondovi" kao pojam postoje u Europskoj uniji, no da Ministarstvo poljoprivrede nije radilo gotovo ništa kako bi poljoprivrednike upoznalo s njihovim postojanjem i mogućnostima koje iz njih proizlaze. Tako su u jednoj od anketa naveli da preko 70% ispitanika nije znalo za Uzajamne fondove koji se provode kroz ZPP.

Riječ je o već poznatim instrumentima za stabilizaciju prihoda (u obliku financijskih doprinosa uzajamnim fondovima, čime se poljoprivrednicima jamči naknada u slučaju znatnog pada prihoda). Najpoznatiji primjer je osiguranje poljoprivrednih usjeva koji funkcionira po principu 30-70 gledajući omjer ulaganja proizvođača i EU sredstava. Na jednak način potrebno je uspostaviti i oblik namirivanja sredstava ukoliko se utvrde tržišni poremećaji.

Jedan nasljednik OPG-a 

Treba li Hrvatskoj modernizacija Zakona o nasljeđivanju, odnosno treba li zabraniti cjepkanje postojećih ekonomskih cjelina kada je nasljeđivanje OPG-ova u pitanju, a u cilju okrupnjavanja i veće konkurentnosti domaćeg agrara na dugi rok?

Svjesni činjenice da je trenutno najčešći razlog cjepkanja OPG-ova pokušaj ostvarivanja većeg broja bodova pri apliciranju na određene mjere EU fondova, mišljenja smo da bi u RH trebalo primijeniti jedan od vanjskih modela kada je u pitanju njihovo nasljeđivanje. Govoreći u smislu nasljeđivanja, gospodarstvo bi preuzeo jedan nasljednik koji bi nastavio aktivno bavljenje poljoprivredom, uz ispunjavanje određenih uvjeta - poput agronomskog obrazovanja. Kako sugerirate u pitanju, izbjeglo bi se usitnjavanje poljoprivrednih površina, što je čest slučaju u nasljeđivanju kod obitelji s više nasljednika. Uz smanjenje u praktičnom dijelu proizvodnje, dolazi i do administrativnih problema više suvlasnika što često otežava daljnje procese prodaje i/ili zakupa zemljišta. 

Imamo tisuće hektara nekadašnjih poljoprivrednih površina danas zaraslih u šikare i šume. Treba li uvesti porez na neobrađeno zemljište? Odnosno na koji način mislite staviti iste u funkciju?

Neobrađeno poljoprivredno zemljište predstavlja značajne gubitke u stvaranju prihoda nastalih u poljoprivredi. Šikare i šume treba privesti kulturi te zatim, ovisno o kvaliteti zemljišta/podneblju utvrditi prikladan oblik poljoprivredne proizvodnje. Takva zemljišta, ovisno o lokaciji, mogu postati prvoklasna tla za razvoj visokodohodovnih kultura, ili pak za sadnju kultura kratkih ophodnji u proizvodnji biomase. Porez na neobradivo zemljište treba uvesti kao mjeru kojom bi se neodgovorni korisnici naveli na poštivanje dobrih poljoprivrednih praksi i očuvanje vrijednosti tla. Neobradivo zemljište, osim trenutnog gubitka prihoda, dugoročno gubi svoje kvalitete čime se ponovno privođenje kulturi pretvara u dugogodišnji proces. 

Onemogućiti usitnjavanje poljoprivrednog zemljišta

Hoćete li i kada ukinuti plaćanje poreza na promet nekretnina kod zamjene poljoprivrednog zemljišta (po uzoru na komasaciju)?

S obzirom da je posljednja komasacija zemljišta provedena davnih 80-ih godina, gdje nasljednici nekadašnjih kombinata - velike agrarne tvrtke i danas uživaju blagodati okrupnjavanja poljoprivrednih parcela, podržavamo ukidanje poreza kod zamjene poljoprivrednog zemljišta.

Važno je napomenuti da je novi Zakon o komasaciji iz 2022., jednako kao i onaj donesen prije devet godina (2015.) jednako neučinkovit i postoji samo na papiru. U njegovoj izradi sudjelovale su sve relevantne institucije, ali važniji pomak nikada nije učinjen. Izrazito je važno u što većoj mjeri onemogućiti usitnjavanje poljoprivrednog zemljišta, voditi računa o klasi zemljišta pri provođenju zamjene (kvaliteta tla, sadržaj humusa, privođenje kulturi - komasacijom bi se u funkciju stavilo i neobrađeno zemljište, oko 700 tisuća hektara, itd.). Zaključno, ukidanje poreza na promet nekretnina kod zamjene poljoprivrednog zemljišta je u potpunosti prihvatljiv kao mjera pomoći razvoja poljoprivrede u RH.

Raste broj nenastanjenih i ruševnih objekata u brojnim općinama, pokazuju podaci DZS. Što planirate poduzeti po tom pitanju koje koči razvoj tih sredina? Mislite li ponuditi stimulaciju mladim obiteljima koji dolaze živjeti na selo ili pak ostaju raditi na selu?

Najveći dio demografske devastacije Republike Hrvatske odnosi se na ruralne, tj. poljoprivredne prostore. Starosna struktura nositelja poljoprivrednih gospodarstava otkriva poražavajuću demografsku politiku. Nešto više od 14% nositelja su mladi poljoprivrednici, osobe do navršene 41. godine, dok je starijih od 65 godina više od 38%. Dodamo li tome kategoriju 61-65 godina dolazimo do zbirnog postotka od preko 50%. Stoga je potrebno inicirati preseljenje radno sposobnog stanovništva, mladih obitelji iz gradova u ruralna područja. Koristeći razne oblike stimulacije poput poreznih rasterećenja, uvođenja mjere samozapošljavanja u poljoprivredi, financijskih potpora i riješenog stambenog pitanja, a uz dodjelu državnog poljoprivrednog zemljišta moguće je planski osigurati povratak u ruralne predjele.

Decentralizacija funkcija

Bilježimo neravnomjeran razvoj Hrvatske. Od sredina koje razvijaju elitni turizam i bilježe odlične rezultate do onih koje ekonomski i demografski potpuno propadaju. Je li današnja Lijepa naša previše centralizirana, odnosno kada i kako mislite postići ujednačeniji razvoj?

Fiskalnom decentralizacijom moguće je povećati broj javnih usluga na razini općina i njihovu kvalitetu (primarna zdravstvena zaštita, socijalna skrb, predškolski odgoj, osnovno i srednje školstvo, lokalne i regionalne prometnice, organiziranje lokalnih transportnih tvrtki, prostorno planiranje, muzeji, zaštita okoliša i drugo). Također, definirati veličinu općina i gradova s obzirom na broj stanovnika i/ili fiskalni kapacitet koji nemaju profesionalnog gradonačelnika odnosno načelnika i njihove zamjenike, odnosno čija je funkcija volonterska te značajnije poticati ruralni razvoj u povezanim općinama i gradovima. 

Na adrese stranaka i koalicija poslali smo 15 pitanja o budućnosti hrvatske poljoprivrede

Navedene promjene pozitivno će utjecati na fiskalnu i upravnu decentralizaciju, na rast institucionalnih, organizacijskih, fiskalnih i drugih kapaciteta, na rast kvalitete usluga na lokalnoj razini uz smanjivanje cijena tih usluga, na rast gospodarske razvijenosti i blagostanja na lokalnoj razini, na zaustavljanje negativnih demografskih trendova uz zadržavanje i ostanak stanovnika s visokom stručnom spremom u manjim općinama i gradovima, što je ključno za daljnji razvoj tih općina i gradova, na učinkovitije korištenje postojećih transfera iz središnjeg proračuna lokalnim jedinicama - fiskalno izravnanje jedinica lokalne i područne samouprave te financiranje decentraliziranih funkcija i na srednjoročno i dugoročno smanjivanje transfera iz središnjeg proračuna u proračune lokalnih jedinca. 

Predlaže se, s obzirom na važnost regionalnog i lokalnog razvoja, decentralizacija funkcija na razini države oslanjanjem na sve veću digitalizaciju sustava javne uprave na način:

  • da se određena državna ministarstva dislociraju iz Zagreba, npr. Osijek - poljoprivreda, Split - turizam, Rijeka – promet, itd; 
  • da se određena javna poduzeća dislociraju iz Zagreba, npr. Šumarstvo - Vinkovci, Hrvatske vode – Varaždin, HAC – Zadar, itd; 
  • da se određene državne agencije i različite državne uprave dislociraju iz Zagreba u druga mjesta u Hrvatskoj, poput Siska, Dubrovnika, Šibenika, Pule i drugih. 

Ovim mjerama bi se Hrvatska decentralizirala, te bi se utjecalo na policentričan razvoj. Također bi se ubrzala razvojna konvergencija područja u Hrvatskoj prema razini Grada Zagreba, te bi se smanjio infrastrukturni i stambeni pritisak na glavni grad.

Što mislite učiniti u cilju poboljšanja pozicije domaćeg proizvoda na tržištu?

Kako bi se ostvarila dodatna vrijednost osnovne proizvodnje potrebno je povezati primarne proizvođače s prerađivačima koji imaju brendirane proizvode, a u stalnoj su potrebi za sirovinom. Time bi se stvorila obostrana korist gdje bi proizvođač osigurao otkup, a prerađivači sirovine vrhunske kvalitete i domaćeg porijekla. Hrvatske tradicijske vrijednosti osnova su brendiranja domaćih proizvoda i moraju se maksimalno iskoristiti.

Ciljana ulaganja u proizvodnju

Kako planirate zaustaviti pad proizvodnje grožđa, naime, podaci govore da ostajemo bez vinograda, da svake godine izgubimo i 1.000 hektara nasada vinove loze?

Dodatnim povećanjem ulaganja putem "Vinske omotnice" moguće je povećati mogućnosti daljnjeg ulaganja domaćih vinara. Potencijal zasigurno postoji, posebice u velikom broju malih vinara koji redovito proizvode vina vrhunske kvalitete čemu svjedoče i brojne domaće i međunarodne nagrade.

Brendiranje i ciljani izvoz vina, uz zadržavanje kvalitete smjer su za zadržavanje broja hektara pod vinogradima i okret prema rastu i razvoju proizvodnje. 

Što planirate učiniti po pitanju niske samodostatnosti u proizvodnji mesa?

Samodostatnost u proizvodnji mesa, bilo koje vrste, moguće je povećati ciljanim ulaganjem u razvoj stočarske proizvodnje. Revitalizaciju je moguće ostvariti dodatnim financijskim ulaganjima kako bi se proizvođačima omogućilo dodatno razvijanje ili ponovno pokretanje stočarske proizvodnje povezane s regionalizacijom i okrupnjavanjem poljoprivrednog zemljišta. Time bi se stvorili preduvjeti za dodatno uređenje i razvoj tržišta, ali i razvoj proizvoda nastalih od mesa i mlijeka proizvedenog na domaćim farmama. Samo u Slavoniji postoji više desetaka napuštenih objekata, farmi, koje bi dodatnih ulaganjem mogle postati operativne, dok bi novi korisnik imao manje ulazne troškove.

Moguće je navedene objekte dati na upravljanje uz potporu za nabavku životinja. Povećanjem broja proizvođača u mliječnom sektoru rasle bi količine mlijeka, broj teladi te automatski i baza životinja za tov, čime se stvaraju preduvjeti za povećanje proizvodnje mesa. Iz navedenih razloga potrebno je dodatno stimulirati nabavku kvalitetnog rasplodnog materijala te omogućiti financijska rasterećenja za proizvođače koji bi se odlučili baviti stočarstvom.

Možete li procijeniti koliko će poljoprivrednika biti u Hrvatskoj za 10 godina? Više ili manje no danas?

Prateći trendove demografskog uništenja istoka Hrvatske teško je očekivati porast broja poljoprivrednika. Zato, kao Domovinski pokret, kanimo promijeniti trendove, dati priliku ruralnom prostoru, tj. Slavoniji da bude "hraniteljica Hrvatske" jer svi potrebni resursi i potencijali za razvoj postoje. Postoji i vrijedni seljak koji želi raditi i živjeti od svog rada, a dobivena sredstva nanovo uložiti u proizvodnju. Ukoliko se ostvare ciljevi i dogodi promjena u našem agraru sigurno možemo očekivati povećanje broja onih koji će živjeti i proizvoditi na našim poljima.

Ministarstvo ružičastih naočala

Tko je vaš kandidat za funkciju ministra(cu) poljoprivrede, a tko su ključni stručnjaci, budući državni tajnici, ravnatelji, savjetnici?

Trenutno smo stajališta da su od imena važnije kompetencije osoba na predloženim pozicijama. Zasigurno je plan da na spomenutim funkcijama budu osobe iz struke, koje će znanjem i iskustvom moći najbolje razumjeti problematike s kojima se susreće hrvatski poljoprivrednik. Dakako, uz rješavanje problematike, osnovni cilj je znati prepoznati i unaprijediti hrvatski agrar.

Kako ocjenjujete rad Ministarstva poljoprivrede u proteklom razdoblju?

Jako loše. Rad ministarstva sveo se na izvješća o provedbi EU fondova, otvaranje vrtića i pusta ekonomska izvješća. Sama činjenica da smo ove godine imali prosvjede seljaka po prvi put od onih za vrijeme Čobankovića dovoljno govori o povjerenju seljaka u resorno ministarstvo.

Terenski rad i stvarna povezanost s proizvođačima u pravilu nedostaje. Domovinski pokret često je ukazivao na nedovoljan angažman. Prisjetimo se najskuplje sjetve u povijesti - nikad većih ulaznih troškova mineralnih gnojiva, sjemena, plavog dizela; sporosti u djelovanju u suzbijanju Afričke svinjske kuge, brojnih nelogičnih poteza vezanih uz ASK, itd. Ministarstvo poljoprivrede često je bilo Ministarstvo ružičastih naočala.


Tagovi

Parlamentarni izbori Domovinski pokret 15 pitanja Budućnost poljoprivrede Ustani ostani Izbori2024


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).