• Klimatske promjene
  • 26.10.2019. 13:30

Do 2050. smanjit će se vrijednost europske poljoprivrede za 16%?

Prema izvješću Europske agencije za okoliš, klimatske promjene mogle bi preokrenuti cjelokupni agrobiznis EU jer se očekuje da će produktivnost usjeva u mediteranskim zemljama pasti.

Foto: Depositphotos/alex862.yandex.ru
  • 309
  • 20
  • 0

Nedavno izvješće koje je objavila Europska agencija za okoliš (EEA) predviđa da bi klimatske promjene do 2050. godine mogle smanjiti vrijednost europske poljoprivrede za 16%, a zbog sve češćih suša, ali i perioda s većom količinom oborina. 

Vrijednost zemljišta bi se mogla povećati

Prema izvješću, klimatske promjene mogle bi preokrenuti cjelokupni agrobiznis EU jer se očekuje da će produktivnost usjeva u mediteranskim zemljama pasti (za više od 80% do 2100. godine), dok bi sjeverne i zapadne regije mogle imati dulje sezone uzgoja i pogodnije uvjete za intenzivniju poljoprivredu. Predviđa se kako će se učestalost suša tijekom proljeća i ljeta povećati, posebno na Sredozemlju. Zbog toga bi se vrijednost zemljišta mogla povećati za 8% u zapadnoj Europi, odnosno za još veći postotak u nordijskim i baltičkim zemljama, navodi PROFEL, Europsko udruženje prerađivača voća i povrća. 

Dokaz tome su ljeta 2017., 2018., a posebno ove, 2019. godine. Pojedini dijelovi Europe suočeni su s nedostatkom vode ili sezonskim sušama, dok drugi doživljavaju poplave, a posljedično tome razvoj štetnika i bolesti. 

Visoka temperatura negativno utječe i na oprašivanje

Diljem Europe visoke su temperature imale negativne učinke na ljetne usjeve. Visoke dnevne temperature i nedostatak odgovarajuće opskrbe vodom negativno su utjecali na oprašivanje, dok su visoke noćne temperature povećale respiraciju biljaka i smanjile dnevno neto sakupljanje biomase. Kao posljedica toga, pao je i prinos. Situacija se još više pogoršala u nekim europskim zemljama gdje je poljoprivrednicima zabranjeno korištenje površinske ili podzemne vode za navodnjavanje usjeva.

Ovog ljeta zabilježena su najmanje tri toplotna vala s temperaturama koje su dosezale i iznad 40°C u središnjoj i sjevernoj Francuskoj, zemljama Beneluksa, sjeverozapadnoj Njemačkoj i dijelovima Iberskog poluotoka.

U sektoru voća u Europi, Grčka je pretrpjela veliki grad i nevrijeme koji su snažno pogodili urod breskve i marelice, a pogođeno je oko 20% površina.

Na kulturama jagoda i trešanja u Europi su zabilježeni gubici i do 40%, a kasni mrazovi rezultirali su ozbiljnim gubicima uroda maline i šljive. Prerano je prognozirati prinose uroda jabuka, ali kada je riječ o kruškama, on će biti ispod očekivanja. 


Tagovi

Klimatske promjene Suša Grad Posljedice Vrijednost zemljišta


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Maja je profesorica hrvatskog jezika i književnosti s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Također je hobi vrtlarica te urednica Agrokluba.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Slatki pelin (eng. Sweet Wormwood, lat. Artemisia annua). Upoznat sam s činjenicom da su ljudi s ovi... Pročitaj cijelu bilješku »