• Emisije štetnih plinova
  • 09.01.2018. 07:30

Do 2030. smanjit će se emisije štetnih plinova u poljoprivredi?

EU je prognozirala kako će se europske emisije stakleničkih plinova i amonijaka vezane za poljoprivredu smanjiti do 2030. godine zahvaljujući suvremenim tehnikama uzgoja.

Foto: tsirik/bigstockphoto.com
  • 400
  • 26
  • 0

Europske emisije stakleničkih plinova i amonijaka vezane za poljoprivredu smanjit će se do 2030. godine zahvaljujući suvremenim tehnikama uzgoja koje smanjuju uporabu i poboljšavaju učinkovitost inputa kao što je gnojivo, objavljeno je u prognozi EU za razdoblje od 2017. do 2030. godine.

Prema izvješću, očekuje se da će ukupne emisije stakleničkih plinova bez CO2 iz poljoprivrede smanjiti za 1,5% do 2030. u usporedbi s 2008. godinom. Većina emisija stakleničkih plinova (npr. metana i dušikovog oksida) koji nisu CO2 u poljoprivredi potječe izravno ili neizravno iz proizvodnje životinja - ovaj će sektor izravno biti odgovoran za 72% tih emisija u 2030. godini, uz pretpostavku da su emisije stajskog gnoja na terenu namijenjene stočarskom sektoru. Velika većina emisije metana (85%) dolazi od probave preživača.

Izvori emisija stakleničkih plinova u EU 2030. godine

Očekuje se da će se emisije amonijaka povezane s poljoprivredom u Europi smanjiti za oko 10% između 2008. i 2030. Proizvodnja životinja i usjeva oslobađa amonijak u atmosferu, s više od 90% tih emisija povezanih s poljoprivredom. Većina emisija amonijaka povezana je s raspolaganjem stajskim gnojivom (oko 80%) i upotrebom mineralnih gnojiva (približno 20%). Oslobađanje amonijaka u atmosferu se kombinira s drugim oblicima onečišćivača zraka, što pridonosi stvaranju čestica s jakim negativnim utjecajima na ljudsko zdravlje.

Projekcija promjene emisije amonijaka u EU po izvoru (milijuna tona NH3)

Ovo smanjenje će se dogoditi usprkos porastu proizvodnje mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda. To pokazuje da je učinkovitost ove proizvodnje važan čimbenik u smanjenju emisija, uz, primjerice, promjene u sastavu stada i razvoja sustava gnojiva.

Očekuje se da će 2030. projicirani prosječni višak dušika u EU biti blizu 63 kg dušika po hektaru, 2,6% niže nego u 2008. Višak dušika farmi jest ravnoteža između inputa i outputa dušika do i od farme. Visoka razina suviška dušika utječe na atmosferu i površinsku i podzemnu vodu, što dovodi do onečišćenja i smanjenja kakvoće vode i zraka.

Očekivano smanjenje viška dušika do 2030. godine posljedica je projiciranog općeg povećanja učinkovitosti uporabe dušika, iako se razina znatno razlikuje između regija Europe. Tamo gdje se očekuje smanjenje veličine stada, višak dušika će se značajno smanjiti. Nasuprot tome, prosječni višak dušika povećava se i povećanjem brojem životinja.

Foto: tsirik/bigstockphoto.com


Tagovi

EU Amonijak Staklenički plinovi Farma Onečišćenje zraka Stajnjak CO2 Dušik


Autorica

Karolina Tušek

Karolina Tušek

Karolina je magistrica agroekonomike sa iskustvom u poljoprivredi, a svoje znanje i savjete dijeli i sa čitateljima Agrokluba!

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi