Do 2030. će rasti potražnja za poljoprivrednim proizvodima, ali i padati njihova cijena?

U narednom desetljeću prehrambeni bi proizvodi mogli pojeftiniti, potaknuti rastom produktivnosti, ali istovremeno, globalni ciljevi za smanjenje gladi i emisija vjerojatno neće biti ispunjeni, zaključak je izvješća UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) i OECD-a. 

U ovom se izvješću predviđa da će globalna potražnja za poljoprivrednim proizvodima - uključujući hranu za ljude i životinje, gorivo i industrijski unos - rasti za 1,2 posto godišnje tijekom nadolazećeg desetljeća, iako sporijom godišnjom stopom nego tijekom prethodnog desetljeća. Očekuje se da će buduću potražnju oblikovati demografski trendovi, zamjena crvenog mesa onim od peradi u bogatim te zemljama sa srednjim dohotkom kao i porast potrošnje mlijeka po stanovniku u Južnoj Aziji. 

Ključ održivog rasta je produktivnosti

Ističe se kako je poboljšanje produktivnosti ključno za održivu prehranu rastuće globalne populacije - koju bi do 2030. mogla dosegnuti 8,5 milijardi. Kada je riječ o povećanju svjetske proizvodnje usjeva do 2030. godine, predviđa se da će 87 posto proizaći iz rasta prinosa, šest posto iz proširene upotrebe zemljišta, a sedam posto zbog povećanja intenziteta usjeva. Slično tome, očekivanja su da će velik dio predviđenog širenja u stočarstvu i proizvodnji ribe biti rezultat povećanja produktivnosti. Također, povećanje stada značajno će pridonijeti rastu stočarske proizvodnje u gospodarstvima u razvoju i zemljama s niskim prihodima.

Trgovina će i dalje biti presudna za globalnu sigurnost hrane, prehranu, prihode na poljoprivrednim gospodarstvima i rješavanje siromaštva u ruralnim prostorima. Naime, u prosjeku se u svijetu uvozi oko 20 posto domaće potrošnje. Gledajući u period idućih 10 godina, smatra se da će uvoz činiti čak 64 posto ukupne domaće potrošnje u regiji Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike.

"Imamo jedinstvenu priliku postaviti poljoprivredno-prehrambeni sektor na put održivosti, učinkovitosti i otpornosti", rekli su glavni tajnik OECD-a Mathias Cormann i glavni direktor FAO-a QU Dongyu u predgovoru izvješća. "Bez dodatnih napora neće se postići cilj nulte gladi, a emisije stakleničkih plinova iz poljoprivrede dodatno će se povećati. Hitno je potrebna transformacija poljoprivredno-prehrambenih sustava", poručili su. 

Procjene pokazuju da će se globalne emisije stakleničkih plinova iz agrara povećati za 4 posto tijekom sljedećih deset godina, uglavnom zbog proširenja stočarske proizvodnje.

Što će se jesti u kojem dijelu svijeta?

Globalno, prognozira se da će ukupna dostupnost hrane tijekom sljedećeg desetljeća rasti za četiri posto i doseći nešto više od 3.000 kalorija po osobi dnevno. Također i da će potrošnja masti po glavi stanovnika najbrže rasti među glavnim skupinama hrane, zbog veće potrošnje prerađene i, kako pišu, praktične hrane kao i tendencije da se jede izvan kuće, što je povezano s kontinuiranom urbanizacijom i sve većim sudjelovanjem žena u radnoj snazi. Manji prihodi i inflacija cijena hrane nakon pandemije Covid-19 pojačavaju ovaj trend.

U zemljama s visokim dohotkom ovakav se rast s već visokih razina ne predviđa. Međutim, rast dohotka i promjena potrošačkih preferencija podržat će prijelaz s bazične hrane i zamjena za šećere na hranu veće vrijednosti, uključujući voće i povrće i, u manjoj mjeri, životinjske proizvode.

Smatra se da će se u zemljama s niskim prihodima povećati dostupnost hrane za 3,7 posto, što je jednako 89 kalorija po osobi dnevno, a koje će doći od već spomenute osnovne hrane i zaslađivača. Ondje će ekonomska ograničenja smanjiti potrošnju životinjskih proizvoda, voća i povrća. 

U srednjoročnom razdoblju, vrijednost hrane i poljoprivrede općenito oblikovat će vrijeme, ekonomski rast i raspodjela dohotka, demografija i promjene u prehrambenim obrascima, tehnološki razvoj te politički trendovi. Iako je FAO indeks cijena hrane snažno porastao u posljednjih godinu dana, u idućem se razdoblju očekuje pad.