Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Arkod
  • 13.02.2010.

Digitalizacijom do reda u zemljišnim knjigama

U sustav identifikacije zemljišnih parcela obvezni su se upisati svi poljoprivrednici iz Upisnika poljoprivrednih gospodarstva, kojih je 185.000

  • 1.873
  • 91
  • 0

Digitalni katastar u cijelosti će biti gotov do svibnja ove godine, nakon što je cijela država snimljena u godinu dana na ortofoto karte u mjerilu 1:5000, koje služe kao podloga za određivanje korištenja poljoprivrednih površina. Zdravko Tušek, voditelj projekta primjene sustava identifikacije zemljišnih parcela (ARKOD), kaže da će se u Hrvatskoj za nacionalne potrebe ARKOD početi primjenjivati 2011. godine, a za europske potpore koristit će se nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

ARKOD je baza podataka koja evidentira stvarno korištenje poljoprivrednog zemljišta na temelju zračnih snimaka te je preduvjet za dobivanje poticaja iz Europske unije, koji se daju na temelju veličine obrađenog zemljišta. Tušek napominje da ARKOD za poljoprivrednike donosi dvije ključne stvari - omogućuje lakši i jednostavniji način podnošenja zahtjeva za poticaje te njihovo transparentno korištenje. U tom sustavu postoje četiri osnovne kategorije: oranice, trajni travnjaci, trajni nasadi i mješovito korištenje zemljišta za što se ne dobivaju potpore. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede o korištenju poljoprivrednog zemljišta, na oranice i vrtove se odnosi 67 posto, na pašnjake 14 posto, livade 12 posto, vinograde i voćnjake tri posto, a na maslenike jedan posto. Nakon ulaska Hrvatske u Uniju, poljoprivrednici koji nisu evidentirali svoje parcele neće moći dobiti poticaje.

ARKOD uspostavljaju Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, a partneri su Hrvatska poljoprivredna agencija i Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu. Inicijalna sredstva za pokretanje ARKOD-a iznose 120 milijuna kuna, od toga je 70 milijuna kuna iz državnog proračuna, a po 25 milijuna kuna osigurano je iz programa Unije i kredita Svjetske banke. Godišnje održavanje sustava koštat će 30 milijuna kuna, a sredstva će biti osigurana iz proračuna.

Upis u ARKOD počeo je u srpnju 2009. i trajat će do kraja 2010. godine. Konzultacije s poljoprivrednicima provode se u jedanaest županija pokrivenih digitalnim ortofoto kartama. U preostalih deset županija provedba bi trebala početi u proljeće ove godine, a prva su iskustva poljoprivrednika, kažu u Ministarstvu poljoprivrede, pozitivna.

Upis u sustav identifikacije zemljišnih parcela za poljoprivrednike je besplatan. U ARKOD se moraju upisati svi poljoprivrednici iz Upisnika poljoprivrednih gospodarstva, kojih je 185.000. Prema nekim procjenama, izvan upisnika je još između 50.000 i 60.000 njih, pa je namjera ministarstva da se kroz ARKOD evidentiraju i ta preostala gospodarstva.

Primjerice, u Rumunjskoj se nije na vrijeme uveo ovakav sustav pa poljoprivrednicima prve godine nakon ulaska u Uniju nisu isplaćeni europski poticaji. No, u zemljama poput Poljske, Mađarske i Češke, čiji su poljoprivrednici bili izuzetno skeptični glede ulaska u Europsku uniju, samo dvije godine nakon pristupanja iskustva su bila pozitivna jer su dobili mnogo više od većeg i uređenog tržišta, dobili su potpore i mogućnost korištenja različitih europskih fondova.
Reforma direktnih plaćanja i uspostava ARKOD-a važne su za zatvaranje 11. poglavlja Poljoprivreda i ruralni razvitak u pristupnim pregovorima Hrvatske s Europskom unijom.

Milijun hektara zemlje čeka kupca

Većina poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj, a ima ga 2,6 milijuna hektara, u privatnom je vlasništvu (1,8 milijuna hektara), dok država raspolaže sa 890.124 hektara. U odnosu na zemlje Unije, u Hrvatskoj se koristi manje poljoprivrednog zemljišta po gospodarstvu, bilo da je riječ o usporedbi komercijalnih korisnika potpora ili svih gospodarstava. To ukazuje na veliku usitnjenost domaćih poljoprivrednih gospodarstva, pri čemu je prosjek komercijalnih gospodarstva oko 8,5 hektara, a prosjek svih gospodarstva samo 2,9 hektara.

Prodaju poljoprivrednog zemljišta nužno je povećati jer poljoprivrednici nisu skloni podizati nasade na tuđoj zemlji. No to je moguće postići tek kad se uredi zemljišno-knjižno stanje, što je dugotrajan i skup proces. Mali posjedi ozbiljna su kočnica razvoju hrvatske poljoprivrede. Od komercijalnih gospodarstava, njih 63 posto raspolaže s manje od tri hektara zemlje. U porastu je broj srednjih gospodarstva koja imaju između 20 i 300 hektara.

Autor: Marinko Petković


Tagovi

Arkod Digitalni katastar Zemljište Poticaji EU fondovi

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zabranjuju izraze šunka i kobasica za proizvode od biljnih proteina

Francuska je izdala zabranu korištenje izraza kao što su šunka, kobasica, odrezak i sl., za proizvode od biljnih proteina. Vlada time želi regulirati alternative mesu, a...

Više [+]