Degradacija zemljišta ugrožava sigurnost hrane

Stručnjaci, njih 100 iz 45 zemalja, objavili su nakon trogodišnje studije izvještaj u kojem navode da degradacija zemljšta, uzrokovana ljudskim aktivnostima, narušava blagostanje najmanje 3,2 milijardi ljudi, košta više od 10% godišnjeg globalnog bruto domaćeg proizvoda i ugrožava sigurnost hrane.  Napominju da će do 2050. godine kombinacija degradacije zemljišta i klimatskih promjena smanjiti globalne prinose usjeva za 10% u prosjeku, a u nekim regijama i do 50%. Većina degradacije će se dogoditi u Centralnoj i Južnoj Americi, podsaharskoj Africi i Aziji.

Degradaciju zemljišta uzrokuju novi  životni stil

Stručnjaci upozoravaju da degradaciju zemljišta širom svijeta uzrokuju životni stil visoke potrošnje, kao i porast potrošnje u razvijenim zemljama. Da bi se takve potrebe zadovoljile, usjevi i pašnjaci se šire na prostore sa prirodnom vegetacijom, a to dovodi do neodrživih poljoprivrednih i šumarskih praksi, odnosno do veće urbane ekspanzije, razvoja infrastrukture i ekstraktivne industrije, piše Euractiv.

"Ukoliko se ne poduzmu hitne i konkretne akcije, degradacija zemljišta će se pogoršati, suočena s rastom populacije, nezapamćenom potrošnjom, sve više globaliziranom ekonomijom i klimatskim promjenama", napominje se u izvještaju.

Klimatske promjene sve veći problem

Degradacija zemljišta u velikoj mjeri doprinosi i klimatskim promjenama. Tako je samo krčenje šuma uzrok oko 10% svih emisija plinova s efektom staklenika. Drugi uzročnik klimatskih promjena je oslobađanje ugljika, koje je uskladišteno u zemljištu. Od 2002. do 2009. godine, degradacija je bila odgovorna za emisiju do 4,4 milijardi tona ugljik-dioksida. Takođe, klimatske promjene mogu pogoršati posljedice degradacije - ubrzana erozija, povećan rizik od šumskih požara i promijenjena raspoređenost invazivnih vrsta, štetočina i patogena.

Rješenje je u održivom upravljanju zemljištem

Međutim, stručnjaci kažu da rješenje postoji, ali mora biti hitno. Ono se ogleda u održivom upravljanju zemljištem. To se odnosi na pošumljavanje, promjene u poljoprivrednim praksama, odnosno manja upotreba pesticida i dugoročne procjene troškova i koristi.

"Koristi od obnove u prosjeku su 10 puta veće od troškova. Uključuju rast zaposlenosti, povećanu poslovnu potrošnju, bolju rodnu ravnopravnost, rast lokalnog ulaganja u obrazovanje i bolja sredstva za život", tvrde stručnjaci.

Izvještaj je složila Međuvladina znanstveno-politička platforma o biodiverzitetu i uslugama ekosustava, pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda.