Na Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta, predstavljena je studija o zaradi europskih seljaka. Studija nije obuhvatila jedino Hrvatsku, no da jest, bili bi na posljednjem mjestu.
U Europskom parlamentu predstavljeni su rezultati studije o usporedbi prihoda poljoprivrednika u EU-u. Spomenuta studija donosi opsežan pregled prihoda poljoprivrednika po državama članicama i sektorima poljoprivredne proizvodnje, na temelju podataka prikupljanih kroz nekoliko godina i primjenom nekoliko istraživačkih metoda.
Prihodi poljoprivrednika ovise o više faktora, uključujući vrstu poljoprivredne djelatnosti, veličinu zemlje i druge okolnosti. Studijom je obuhvaćeno 27 zemalja članica Europske unije, no ne i Republika Hrvatska kao nova članica, zbog čega je zatraženo da se dostave relevantni podaci i za našu zemlju.
Predstavljena studija pokazala je kako se dohodak po članu kućanstva u poljoprivrednom gospodarstvu značajno razlikuje od države do države članice, pa je tako među najnižima onaj u Rumunjskoj i Bugarskoj, oko 6.000 eura, dok je najviši u Danskoj, od oko 40.000 do čak 90.000 eura godišnje.
Pri tome najniža poljoprivredna nadnica po satu iznosi 2 eura u pojedinim državama istočne Europe, dok najviša ne prelazi 9 eura, pri čemu prosječni ukupni godišnji trošak za nadnice po zaposlenom u poljoprivredi, ne iznosi više od 6.000 eura godišnje. Posebno je zanimljiv podatak kako neovisno o razlikama u visinama prihoda između najbogatije Danske te najsiromašnijih država poput Bugarske i Rumunjske, prihodi poljoprivrednika u obiteljskom poljoprivrednom gospodarstva daleko nadmašuju nadnicu koju ostvaruju nadničari u tom sektoru.
Iako studija nije obuhvatila Hrvatsku, prema riječima samih hrvatskih poljoprivrednika, kad bi i bila na toj ljestvici, bila bi ispod Rumunjske i Bugarske. Stoga, stanje u hrvatskoj poljoprivredi doista zahtijeva hitnu i konkretnu akciju te djelotvorne mjere za očuvanje poljoprivredne proizvodnje i života u našim selima.
"Ako je suditi po svemu što je Jakovina dosada pokazao, a posebno po natječajima za dodjelu sredstava iz mjera 4.1 i 4.2., onda se zaključuje da vodi hrvatsku poljoprivredu prema nadničarenju za 2 eura po satu, na nepreglednim plantažama u vlasništvu banaka i korporacija na kojima seljaci rade za crkavicu, a ne prema obiteljskim gospodarstvima koja promiče i zajednička poljoprivredna politika i u kojima članovi obitelji zajedno doprinose dobrobiti gospodarstva i ukupnom prihodu kućanstva, daleko većima od onih u kojima su zaposleni kao nadničari", zaključuju europarlamentarci.
Glavni ciljevi zajedničke poljoprivredne politike su osigurati poljoprivrednicima pristojan život i zajamčiti ustaljenu i sigurnu opskrbu hranom po cijeni prihvatljivoj za potrošače. Upravo osiguranje pristojnog života poljoprivrednika ono je za što su seljaci zabrinuti, budući da se u Hrvatskoj ne štiti domaća proizvodnja i da se podilazi velikim tvrtkama nauštrb malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.
Foto: depositphotos.com, czamfir
Tagovi
Autorica
U ARKOD-u imate upisano privatno zemljište bez pravovaljane dokumentacije? Provjerite Agronet
Claas ulaže u budućnost: Grade novi pogon za proizvodnju traktora vrijedan 6,5 milijuna eura
Olujno nevrijeme: Diljem zemlje potučene voćke, povrće, u Međimurju polegao kukuruz
S hrvatskog tržišta se povlači pet sredstava za zaštitu bilja na bazi aktivne tvari flufenacet
HPK Vladi i MORH-u: Nema obrane zemlje bez sigurne opskrbe hranom
U ARKOD-u imate upisano privatno zemljište bez pravovaljane dokumentacije? Provjerite Agronet
HPK: Ministar gospodarstva potiče uvoz hrane i radi na štetu hrvatskih poljoprivrednika!
Trump: Poljoprivredno zemljište u SAD-u više nije na prodaju neprijateljskim državama
Tragedija na farmi: 25 goveda upalo u jamu s gnojnicom, više ih uginulo
Hrvatska među rijetkima u Europi bilježi rast prodaje traktora - pogađate razlog?
Serija Claas kombajna Lexion 8000 za 2026. godinu obuhvaća pet različitih modela
Američki farmeri važu goveda putem pametnog telefona
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Đuro Moj kako je je, mi svi iz ove kože ili vremenskih neprilika nemožemo nikuda. Sreča u svemu da kukuruz nije nastradao, ima negdje mestimično malo Više [+]
