Pretraga tekstova
U Europskom parlamentu zatraženo je donošenje zakona o bioraznolikosti kako bi se mogao postaviti okvir za upravljanje mjerama njezinog očuvanja i obnove do 2050. Za strategiju traže 20 milijardi eura godišnje.
Odbor Europskog parlamenta za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane u velikom je dijelu podržao Strategiju za bioraznolikost Europske komisije. Osim toga, zatražio je donošenje zakona o bioraznolikosti kako bi se mogao postaviti okvir za upravljanje mjerama njezinog očuvanja i obnove do 2050.
Pored toga, europarlamentarci snažno žale što EU nije postigla ciljeve biodiverziteta do 2020. godine. Smatraju da nova strategija mora na odgovarajući način riješiti svih pet glavnih pokretača promjena u prirodi: način iskorištavanja zemlje, mora i organizama, klimatske promjene, onečišćenje te problem invazivnih stranih vrsta.
Inzistiraju na tome da je za navedenu strategiju potrebno mobilizirati 20 milijardi eura godišnje.
U izvješću, usvojenom sa 62 glasa, uz četiri glasa protiv i 12 suzdržanih, podržava se uspostava zaštićenih dijelova na najmanje 30 posto kopnenog i morskog područja EU-a te hitno djelovanje na zaštiti ugroženih vrsta, a posebno radi sprečavanja daljnjeg nestanka pčela i drugih oprašivača.
Naime, zastupnici u Europskoj uniji protive se ponovnom odobrenju glifosata nakon 31. prosinca 2022. i ponovo pozivaju na hitnu reviziju Inicijative za oprašivače EU koja uključuje ambiciozni okvir praćenja oprašivača na razini cijele EU s jasnim ciljevima i pokazateljima kako bi se zaustavio njihov pad budući da su ključni za okoliš i sigurnost hrane.
No, da bi se to postiglo, potrebna je i motivacija poljoprivrednika.
"Poljoprivreda i sigurnost hrane u velikoj mjeri ovise o oprašivačima, a njihov zabrinjavajući pad brojnosti problem je koji zahtijeva dodatne mjere. Potrebno je posvetiti veću pažnju utjecaju pesticida i gubitku staništa u poljoprivrednim krajobrazima", rekao je povjerenik za poljoprivredu Janusz Wojciechowski koji smatra da bi se ovaj problem u velikoj mjeri trebao riješiti budućom poljoprivrednom politikom, a u skladu s ciljevima europskog zelenog plana, i to uvođenjem viših standarda u pogledu zaštite okoliša i klime.
"Na primjer, kako bi dobili potpore, poljoprivrednici će trebati posvetiti pozornost bioraznolikosti na poljoprivrednom zemljištu. Uz to, u području istraživanja i inovacija, jedan od prioriteta je pronalaženje alternativa uporabi pesticida", komentirao je prilikom objave izvješća o provedbi prve Inicijative EU-a za oprašivače.
Tagovi
Bioraznolikost Strategija Potpore Janusz Wojciechowski Glifosat
Autorica
Više [+]
Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s iskustvom rada u lokalnim i specijaliziranim medijima. Nekadašnja dugogodišnja urednica Agrokluba, danas u nešto slobodnijem 'freelance' modu publiciranja agrarnih tema.
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”? Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, ko... Više [+]
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?
Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
„Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.
Od agromenadžera do generacijskih izazova
Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova.
Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.
Zašto je Biznis je na selu važan?
Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
„U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.
Prijave su još uvijek otvorene
Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.
Zaokret d.o.o.
prije 2 tjedna
Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/ Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/
Đuro Japaric
prije 3 godine
Ovo se ne odnosi na Hrvatsku ! Prestankom obrade zemlje u Hrvatskoj nestaju trave ali se javljaju drvenaste vrste na tom prostoru , domaće i uvozne ! Hrvatska i raspadajuća eu potiču UGAR ! Umjesto toga može se sijati medonosno bilje - facelija koja sada kod mene cvjeta , a poslije HELJDA koja može szrijeti i izvršiti ! Nakon heljde zemlja se ore za sjetvu kukuruza iduće godine ! Dio zašikarenog zemljišta MOŽE se kultivirati u LIVADE !Na žalost Marijana Petir uhljebica HDZ u Brislu , a sada u ZAGREBU i instalirana za predsjednicu Odbora za poljoprivredu bavi se DEMAGOGIJOM !