• Zeleni plan
  • 29.06.2021. 10:30
  • Grad Zagreb, Zagreb

Cilj je u iduće tri godine povećati vrijednost domaće poljoprivrede za 30 posto. Ostvarivo?

Ne mogu potpore stvarati hranu, već čovjek i zemlja, te domaća poljoprivreda može i mora dostići EU prosjek produktivnosti, rečeno je na konferenciji "Zeleni plan u hrvatskoj poljoprivredi".

Foto: Marinko Petković
  • 675
  • 335
  • 0

"Kroz buduću Strategiju poljoprivrede, Hrvatska ima plan do 2030. godine povećati poljoprivrednu proizvodnju sa sadašnjih 20 na 30 milijardi kuna, što je ambiciozan plan povećanja vrijednosti od 50 posto", kazala je između ostalog ministrica Marija Vučković na konferenciji "Zeleni plan u hrvatskoj poljoprivredi" i pojasnika kako može biti izvediv ako se koriste izvori financiranja za ulaganje u povećanje produktivnosti, koja je sada na 31 posto prosječne produktivnosti zemalja EU-a, ojača ekološka proizvodnja i koriste nove tehnologije.

Na ovoj je konferenciji u organizaciji Poslovnog dnevnika sudjelovala i Ana Brnčić iz Glavne uprave za poljoprivredu Europske komisije, te četiri panelista među kojima direktor Sektora poljoprivrede Podravke Dalibor Kezele, potpredjednik za poljoprivredu Fortenova grupe i predsjednik Uprave Belja Andrej Dean, župan Međimurske županije Matija Posavec, potpredsjednik za poljoprivredu HGK Dragan Kovačević i predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović.

Pet milijardi eura za razvoj hrvatske poljoprivrede

Prema riječima ministrice, hrvatska poljoprivreda se u ovoj krizi uzrokovanoj pandemijom odlično snašla i odgovorila na brojne izazove, što potkrjepljuju i brojke o rastu proizvodnje za sedam posto u 2020. godini, a brojke koje govore o produktivnosti imaju dvostruk rast od 12-16 posto. Na to su djelomice utjecale okolnosti, no i ulaganja i bolja organizacija poslovanja, istaknula je dodajući da podaci za 2021. čak pokazuju stabilizaciju pada u proizvodnji mlijeka, odnosno rast broja stoke u prva tri ovogodišnja mjeseca.

Slaže se da je jedan od najvećih izazova za razvoj poljoprivrede prosječna starost proizvođača, koji nisu spremni za modernizaciju i ulaganja, zbog čega će se u narednom razdoblju posebna pažnja, uz potpore, dati mladima. Osim toga, nužno je razdvojiti 110.000 korisnika jedinstvenog zahtjeva za potporama od ukupno registriranih 170.000 OPG-ova, među kojima ima i onih koji se poljoprivredom bave iz svojih potreba.  

Istaknula je da se spremaju velike promjene u sustavu poticaja ekološke poljoprivrede, sukladno Zelenom planu EU-a, u okviru budućeg Akcijskog plana razvoja ekološke poljoprivrede, ali će i domaći ekoproizvodi morati postati vidljiviji na tržištu. Uz to, najavila je i povećanje alokacije za preradu hrane u finalni proizvod, te samodostatnosti u svinjogojstvu sa 64 na 85 posto u iduće tri godine, ako završimo reprodukcije centre i izgradimo gnojnice.

"Čeka nas pet milijardi eura za razvoj poljoprivrede iz različitih izvora, od fondova EU do državnog proračuna, i to ćemo morati iskoristiti da ostvarimo što bolje sve potencijale. Tu ćemo posebno ulagati u preradu i stvaranje dodane vrijednosti", istaknula je Vučković i najavila izradu karte pogodnosti tla, ali i novi razvojni plan za krška područja, koja pokrivaju 44 posto državnog teritorija RH, a koja su dosad bila bila izvor prijepora.

Kako se čulo, ne mogu potpore stvarati hranu, već čovjek i zemlja, te hrvatska poljoprivreda može i mora dostići EU prosjek, a cilj je u iduće tri godine povećati vrijednost domaće poljoprivrede za 30 posto, iako u tome ne idu u prilog klimatske promjene, kao ni zeleni ni okolišni zahtjevi koji se stavljaju pred proizvođače.

Poljoprivreda u EU ide u smjeru ekološke i održive

S druge strane, Program ruralnog razvoja je ugovoren 95 posto, a isplaćen u iznosu od 75 posto, te smo po tome među prvih 10 zemalja u EU.

Govoreći o opsežnom Zelenom planu EU-a u okviru buduće Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), Ana Brnčić je kazala da poljoprivreda u EU ide u smjeru ekološke i klimatski održive. Strategija bioraznolikosti predviđa da do 2030. godine barem 10 posto poljoprivrednog zemljišta bude na ugaru, iako ona nije pravno obvezujuća, ali će se na osnovu nje izraditi akti koji će to biti za zemlje članice, istaknula je.

Nadalje, cilj je da do 2030. godine, 25 posto poljoprivrednog zemljišta u EU bude pod ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom, a hrvatskim poljoprivrednicima će biti na raspolaganju 650 milijuna eura godišnje ili tri milijarde eura od 2023. do 2026. godine. "No, nećemo slijepo prihvaćati Nacrte strateških planova koje su zemlje članice dužne dostaviti EK do kraja ove godine, jer se zadani prioriteti u trošenju EU budžeta moraju poštovati", upozorila je Brnčić.

Zemlja bogatih ratara i siromašnih stočara   

Predsjednik Uprave Belja Andrej Dean kazao je da smo prije osam godina nepripremljeni ušli u EU, kada smo u stočarstvu, koje je okosnica poljoprivrede, imali "kućne ljubimce", a ni do danas nismo riješili pitanje poljoprivrednog zemljišta putem komasacije, kako bi se aktivirala domaća poljoprivreda, koja je sada suočena i s klimatskim izazovima koje čekamo s 2,5 posto navodnjavanih radnih površina, upozorio je.

Panelisti konferencije 

Direktor poljoprivrede Podravke Dalibor Kezele, drži da nam OPG-ovi trebaju zbog ruralnog razvoja, ali da nismo spremni mjeriti njihovu učinkovitost u poljoprivedi. Dakle, kaže, imamo zemlju bogatih ratara i siromašnih stočara, jer u strukturi domaće poljoprivrede stočarstvo ima udio od 37 posto, a u drugim zemljama EU-a je taj udio veći za sedam posto. Rezultat je deficit u trgovačkoj razmjeni, koji se povećao za 35 posto u posljednjih osam godina.

Župan Matija Posavec je upozorio da se stvari u zemlji presporo mijenjaju, jer se godišnje samo na uvoz hrane potroši dvije mlijarde eura.

Predstavnik HGK Dragan Kovačević je istaknuo da je sedam milijardi kuna na ime poticaja u poljoprivredi ogroman novac. Međutim, pošto su poticaji raspršeni odnosno nisu ciljani, domaća poljoprivedna proizvodnja bilježi deficit u iznosu od 160 milijuna eura godišnje, što je povećanje od 50 milijuna eura, ističe on.

Predsjednik HPK Mladen Jakopović drži da je samo 20.000 OPG-ova u Hrvatskoj od 105.000 onih koji primaju poticaje "zdravo" jer plaćaju doprinose, a i povukli su barem jednu mjeru iz EU fondova u posljednjih osam godina. Dodao je da nam nedostaje više srednjih gospodarstava koji će biti više tržišno usmjereni. "Ovako je puno novaca iz Mjere 7 otišlo na dječje vrtiće i staračke domove, zahvaljujući i "cjevastom razmišljanju" odnosno nepostojanju međuresorne suradnje", zaključio je Jakopović.  


Tagovi

Zeleni plan Ministarstvo poljoprivrede HPK HGK Marija Vučković Ana Brnčić Dalibor Kezele  Andrej Dean Matija Posavec Dragan Kovačević Mladen Jakopović.


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kod mene u selešcu - u slavonskim gorama - sezona grijanja laganini…

Kako je kod vas? Drva ili plin?

(Aktualno pitanje Popisa 2021. hehe)