Pretraga tekstova
U periodu između trećeg kvartala 2021. i trećeg kvartala 2022., naglo je porasla prosječna cijena poljoprivrednih proizvoda u EU.
Cijene poljoprivrednih proizvoda u EU nastavile su rasti u trećem kvartalu 2022. godine prema podacima Europskog ureda za statistiku Eurostat. Na to je značajno utjecao rat u Ukrajini.
Rusija i Ukrajina su bile glavni izvoznici žitarica, pšenice, kukuruza, uljarica (posebno suncokreta) i gnojiva. Do povećanja cijena energije dovele su akcije za postupno ukidanje ovisnosti EU o ruskim fosilnim gorivima. Sve je potaknuo nagli rast cijena ključnih poljoprivrednih proizvoda i inputa.
U periodu između trećeg kvartala 2021. i trećeg kvartala 2022., naglo su porasle prosječne cijene poljoprivrednih proizvoda u EU u cjelini za 30 posto za istu "košaricu". To je predstavljalo dodatno ubrzanje rasta od 25 posto između Q2 2021. i Q2 2022. Posebno snažno povećanje zabilježeno je za žitarice od 52 posto, jaja 49 i mlijeko 42 posto.
Cijene hrane u studenom skoro nepromijenjene, najviše poskupio šećer
Za isti period, prosječna cijena roba i usluga koje se trenutno koriste u poljoprivredi (tj. inputa koji nisu povezani s investicijama) za EU u cjelini porasla je za 35 posto za istu košaricu inputa, što je bila slična stopa rasta između Q2 2021 i Q2 2022 od 36 posto. Unutar nje došlo je do značajnih poskupljenja. Tako je prosječna cijena gnojiva i poboljšivača tla u EU skočila 101 posto, uz nagli rast i energije i maziva 60 i stočne hrane 35 posto.
Između Q3 2021. i Q3 2022. prosječna cijena oba inputa koja nisu povezana s investicijama i poljoprivrednom proizvodnjom porasla je u svakoj državi članici. Najveće stope rasta prosječne cijene poljoprivredne proizvodnje u ovom periodu zabilježene su u Mađarskoj 61, Litvi 54 i Slovačkoj 46 posto, dok su najmanje evidentirane na Cipru i Malti po 5 i Grčkoj 9 posto.
Kada je riječ o inputima koji se ne odnose na investicije, najveće stope rasta prosječne cijene zabilježene su u Litvi 73, Latviji 68 i Mađarskoj 60 posto, a najmanje na Malti 13, u Danskoj 24 i Italiji 25 posto.
Tagovi
Cijene poljoprivrednih proizvoda Cijene inputa Eurostat
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Suncokret je krajem tjedna posijan, krećemo na kukuruz!
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Ispravak krivoga navoda. Zbog i dalje nastavka obilnih kiša, moj suncokret i kuruza će istrunuti ne na polju nego u zapakiranim vrečama. Nema kraja Više [+] kiši niti poslije Uskrsa do daljnjega ili do iduče godine. A potrošena hrpetna ovih euriča koje po nikavim cijenama teško i prikupiti. Koliko gledao satelitske snimke jedino za optimalnu sadnju šanse ima Slavonija, ostatak Hrvatske ko u Veneciji i dalje u čamce.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Moj je suncokret još u vrečama zapakiran. Kod mene u Bilogorskome kraju optimalni dio za sadnju je od 20.4 kada smo več sigorni 90% da neče po novom Više [+] pasti i snijeg. Ako udari koja kišurina tada sjeme sakupljamo po kanalima.
Vedran Stapić
prije 2 tjedna
Dobro će bu doći ova kiša, nek je sa srećom Dobro će bu doći ova kiša, nek je sa srećom