Inputi poput energije, gnojiva, stočne hrane, sjemena i sadnog materijala te pesticida poskupjeli su u odnosu na lani za 50 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.
Prosječne proizvođačke cijene poljoprivrednih proizvoda u drugom tromjesečju 2022. u usporedbi s 2015. porasle su za 28,8 posto, a u usporedbi s istim tromjesečjem 2021. za 22,1 posto, pokazuju konačni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Kako navode u priopćenju, cijene biljnih proizvoda u usporedbi s 2015. više su za 34,7, a u usporedbi s istim tromjesečjem 2021. za 22,7 posto.
"U usporedbi s istim razdobljem prethodne godine cijene su porasle u svim skupinama biljnih proizvoda, osim u skupini voća, u kojoj su pale za voće koje ima najveći udio u toj skupini – jabuka i jagoda", napominju iz DZS-a.
Prema njima, na poskupljenje biljnih proizvoda općenito najviše je utjecao porast u skupinama žitarica (za 65,1%), povrća (za 30,4%) i vina (za 9,2%).
Cijene stoke, peradi i stočnih proizvoda porasle su za 22,6 u usporedbi s 2015., a u usporedbi s istim tromjesečjem 2021. za 21,3 posto, kazuje statistika.
U skupini proizvoda koji imaju najveći udio u stočarstvu u usporedbi s istim tromjesečjem 2021. najviše su porasle cijene goveda (za 28,6%), svinja (za 19,5%), mlijeka (za 18,4%) te konzumnih jaja (za 42,5%). I u svim ostalim skupinama u stočarstvu su porasle.
Za dobra i usluge za tekuću uporabu (input I) poput energije, gnojiva, stočne hrane, sjemena i sadnog materijala te pesticida, iz DZS-a kažu, da su oni u drugom tromjesečju 2022. u usporedbi s istim tromjesečjem 2015. poskupjeli za 60,3 posto. Dok su u usporedbi s istim tromjesečjem 2021. za 50,1 posto, na što je najviše utjecao porast cijena energije, gnojiva i stočne hrane.
Cijene poljoprivrednih proizvoda prate inpute? Porasle za više od 21 posto
Inače, tromjesečni indeksi cijena u poljoprivredi izračunavaju se od 2018. na bazi 2015. u skladu s Eurostatovim preporukama.
Za Republiku Hrvatsku izračunati su na temelju cijena dobivenih iz mjesečnih istraživanja o otkupu i prodaji poljoprivrednih proizvoda i ostalih istraživanja Državnog zavoda za statistiku, administrativnih podataka iz Ministarstva poljoprivrede te iz ostalih administrativnih izvora.
Tagovi
Autorica
Velimir Komericki
prije 1 godinu
Meni taj DZS ispada neka osnovnoškolska institucija(da ne uvrijedim osnovnu školu). Ako sam lani kupio ureu po 280kn/100kg,a ove godine platio 1100kn/100kg,kan lani po 180kn/100kg,ove godine 600kn/100kg...kakvih je to 60%? Za mene je to više od 300%,il se moram vratiti u osnovnu školu.
Marta Radić
prije 1 godinu
Odlični pokazatelji , inputi duplo brže rasli od cijena.