Pretraga tekstova
Međunarodna grupa za pomoć Oxfam upozorila je kako će se do 2030. godina cijene hrane udvostručiti ako svjetski vođe ne poduzmu reforme na tržištu hrane
Do 2030. prosječna cijena usjeva porast će između 120 i 180 posto, a jedan od uzroka bit će klimatske promjene, tvrde u Oxfamu i pozivaju svjetske vođe da unaprijede regulativu na tržištu hrane te da osnuju klimatske fondove u koje će se uplaćivati sredstva.
'Tržište hrane se mora pažljivo ispitati ako želimo prevladati izazove koje pred nas postavljaju klimatske promjene, cijene hrane, oskudicu obradivih površina, vode i energije', kazala je Barbara Stocking, izvršna direktorica u Oxfamu.
Oxfam u svojem izvješću navodi i 'četiri kritična mjesta', tj. područja koja već i danas imaju velikih problema kako prehraniti stanovništvo.
'Svaka sedma osoba na svijetu je gladna unatoč činjenici da je svijet sposoban prehraniti apsolutno sve nas', upozorava Oxfam.
Svjetska banka je također upozorila da rastuće cijene hrane milijune ljudi dovode do neimaštine. U travnju su cijene hrane bile za čak 36 posto više nego u istom mjesecu prošle godine.
Autor: S.M.D.
Izvori
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje