Čemu legalizirati štale kada će se teško napuniti stokom

Bageri u rušenje nelegaliziranih poljoprivrednih objekata još nisu krenuli, no zna li se da je i prema najoptimističnijim procjenama šupa, štala, kokošinjaca, svinjaca, sušara, staklenika, silosa, vinskih podruma... na selu najmanje 150.000, jasno je zašto u Ministarstvu graditeljstva nakon 30. lipnja ove godine ostavljaju i tu mogućnost.

Skupo, ali jeftinije

Antun Laslo, čelnik ZUSSB-a, kaže da u današnjoj situaciji osiromašeni hrvatski poljoprivrednik, koji je do grla u kreditima, ne može planirati ni proljetnu sjetvu za koju mu ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina nije isplatio obećane poticaje u siječnju, kamoli legalizaciju. Ona je povoljnija nego u vrijeme kad se gradilo, no, iako su neke općine komunalne naknade spustile i na nula kuna, negdje su i 138 kuna za m3, a zarade se ne odriču ni geodeti ni Hrvatske vode... pa to i u najpovoljnijem slučaju iznosi nekoliko desetaka do nekoliko stotina tisuća kuna. Čelnik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić ističe da je po njemu suludo ići u legalizaciju baš svega na farmi jer se još ne zna ni hoće li se i 10-ak objekata na katastarskoj čestici tretirati kao jedan ili više. K tome, već su sada brojne nelegalne štale prazne i možda će se prije srušiti nego napuniti novom stokom, a u međuvremenu će se na njih plaćati i porez. Kako će se onda delegalizirati, pita Brlošić. Ratar Dražen Tonkovac iz Čepina sretan je, međutim, što će ga legalizacija oko 700 kvadrata poljoprivrednih objekata ipak stajati 50.000 umjesto 220.000 kuna po regularnom postupku, pri čemu ga je najviše koštao projektant, oko 25.000, komunalni doprinosi 10.000 kuna, a kazna, odnosno naknada za održavanje objekata u prostoru 15.000 kuna, dok mu je komunalni doprinos po m3 općina smanjila sa 46 na 2,5 kune za avansno plaćanje.

- U obzir nam uzimaju zatečeno stanje bez provjeravanja statike u čeliku, bez plinskih i električnih instalacija. Ne treba griješiti dušu - kaže Tonkovac koji ima 200 ha poljoprivrednih površina i 30 ha voćnjaka.

Inspekcija u srpnju

U Ministarstvu graditeljstva kažu da ne raspolažu brojem bespravnih objekata poljoprivrednika niti zasad imaju statističkih podataka o broju zahtjeva za legalizaciju. Neslužbeno doznajemo da ih je, primjerice, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji samo 50-ak. Na upit je li točno da za legalizaciju nekih farmi treba i 200.000 kuna, ministrica Ana Mrak Taritaš odgovara kako, primjerice, za legalizaciju staje za krave muzare obujma 3000 kubnih metara treba platiti naknadu od oko 9000 kuna, što je svota koju ne bi smio prijeći ni vodni doprinos, a ni cijena dokumentacije ne bi trebala biti veća. Znatno skuplji može biti samo komunalni doprinos, upozorava ministrica pa upućuje seljačke udruge da s tim u vezi nađu kompromis s lokalnim vlastima. U slučaju da građevine na selu ostanu nezakonite, što znači da neće moći kandidirati ni za sredstva EU, Mrak Taritaš navodi da uvijek postoji mogućnost inspekcijskog postupanja koje može dovesti do uklanjanja ili će se pak, nakon zakonskog roka do 30. lipnja 2013., bespravna gradnja u skladu s prostornim planom po trenutačno važećem Zakonu o prostornom uređenju i gradnji legalizirati po složenijem i skupljem postupku.

Autor: Jolanda Rak Šajn / 
Ivana Barišić

Foto: RGBStock.com