• Poljoprivredno zemljište
  • 07.01.2013.

Bruxelles ne voli zabrane, zakup spas za dio oranica

Iako stranci oranice ne mogu kupovati do 2020., ministar Jakovina u siječnju 2012. zabranio je prodaju državnih i domaćima i strancima. Moći će ih dobiti u zakup na 50 godina

  • 883
  • 48
  • 0

Poljoprivredno zemljište, kako buja populacija na globalnoj razini i poskupljuje hrana, postaje sve traženija roba. Mađarska je potkraj prosinca ustavnim amandmanom zabranila prodaju poljoprivrednoga zemljišta strancima. Premijer Viktor Orban zapravo je proveo odluku koju je najavio kao vođa oporbe 2010. "Formira li Fidesz vladu, stranci nikada ovdje neće kupovati obradivo zemljište bez obzira na to što kaže Bruxelles", ustvrdio je tada Orban. Prema uvjetima izborenim 2004., pri ulasku u Europsku uniju (EU) strani državljani u Mađarskoj do 30. travnja 2011. nisu mogli kupovati poljoprivredno zemljište. U rujnu 2010. podnesen je zahtjev za još tri godine zabrane, što je i odobreno već u prosincu. Međutim, Orban znatno prije isteka dodatnog roka ponovno kontrira Bruxellesu. Tvrdi da amandmanom obradivo zemljište štiti od špekulanata i bankara, da će pri prodaji prednost imati mali i srednji, a ne veliki poljoprivredni proizvođači. Najavljuje i povrat zemljišta otuđenoga sumnjivim kupoprodajnim ugovorima, ali i osnivanje agrarne banke.

Malti trajno izuzeće

Hrvatska je u pregovorima s EU pokušala izboriti pravo na 2,69 milijuna obradivih hektara, no potpore je dobila tek za 800.000 hektara i to su priznate nam površine. Zahtijevala je i zabranu prodaje poljoprivrednog zemljišta strancima na 12 godina s obzirom na golem interes poljoprivrednih gospodarstava za povećanjem posjeda. Odobreno je sedam godina, uz mogućnost da se argumentiranim podacima o najezdi stranih kupaca eventualno dobije odgoda na još tri godine. Slično su prošle i ostale zemlje pristupnice, osim Poljske, koja je htjela izboriti 18, a dobila je 12 godina. Slovačka, Češka, Bugarska, Estonija, Litva i Latvija tražile su 10 godina odgode, Rumunjska 15, no sve su dobile tek sedmogodišnje prijelazno razdoblje. Slovenija i Cipar nisu uvjetovali zabranu, ali su je unutar sedam godina mogle aktivirati. Samo je Malta kao najnapučenija zemlja EU dobila trajno izuzeće. Razlog: oko 16 četvornih kilometara veća je od Hvara, a ima 400 tisuća stanovnika, Hvar 4239. Iako po odobrenju Bruxellesa stranci u Hrvatskoj oranice ne mogu kupovati do 2020., ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina dekretom je u siječnju 2012., mimo još važećeg zakona, zabranio prodaju poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu i domaćim i stranim državljanima. Te hektare, po novopredloženom zakonu koji još nije usvojen, bit će moguće dobiti isključivo u zakup na 50 godina. Država, međutim, još nije konkretno utvrdila je li vlasnik 500 ili 890 tisuća hektara. Strani državljani u zemljama članicama EU ne smiju biti diskriminirani ni po kojoj osnovi i stoga će Orban, ako usvojenu zabranu ne potkrijepi "fino izbrušenim kriterijima", vrlo vjerojatno uskoro opet mijenjati Ustav brišući zabranu, kaže za Poslovni dnevnik jedan član hrvatskog tima za pregovore s EU.

Evidencija prevelik trošak

Teoretski je moguće, dodaje, da neka članica strancima ne dopusti kupnju poljoprivrednoga zemljišta, no Bruxelles za takvu odluku zahtijeva vrlo jake argumente. Zadržavanje lokalnoga stanovništa u slabo naseljenom ruralnom prostoru, ponuda dugogodišnjeg zakupa oranica, nasljeđivanje, možda prijava prebivališta... neka su od sofisticiranih rješenja, ali uz uvjet da su doista brižljivo razrađena, pa bi ih zahtjevni europski birokrati eventualno mogli prihvatiti i nekoj članici odobriti zabranu prodaje poljoprivrednog zemljišta strancima, objašnjava naš sugovornik. Premda Ustav kaže da je "poljoprivredno zemljište od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu", nitko ne radi inventuru podataka o kupoprodaji oranica. Za točnu informaciju trebalo bi sravniti podatke iz zemljišnika i sudskog registra, što je prevelik trošak za proračun, objasnili su nam u Ministarstvu pravosuđa, zaduženom za evidentiranje prodaje oranica stranim državljanima, koji pak oranice mogu kupovati još od 2009., ali jedino preko ovdje registriranih tvrtki. Agencija za zemljište pri Ministarstvu poljoprivrede pohranjivat će podatke o (za)kupcima državnih hektara, no tek nakon usvajanja novog zakona o poljoprivrednom zemljištu, dok oranice u privatnom vlasništvu, a riječ je o čak 70 posto ukupnih površina, i dalje ostaju izvan nadzora.

Kako su to uredili drugi?

Turska: Strancima ograničili hektare

Turski je parlament u svibnju 2012. usvojio zakon koji stranim državljanima dopušta kupnju do 300 hektara zemljišta, no ocijeni li vlada da je dolazak stranca od interesa za državu, taj limit može udvostručiti. Reciprocitet nije obvezan, jedini je uvjet da zemljište prodano stranim državljanima ne smije prelaziti 10 posto ukupne površine kojom raspolaže lokalna zajednica.

Srbija: Pokušavaju dobiti ustupak

I Srbija će, iako sadašnji zakon o poljoprivrednom zemljištu zabranjuje prodaju strancima, Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju dopustiti fizičkim osobama sa stranom putovnicom kupnju zemljišta vjerojatno od 2017. Kako taj uvjet nije imala nijedna od posljednjih 12 pristupnica EU, a ni Hrvatska, Srbija sve glasnije razmišlja da od Bruxellesa traži ustupak i prodaju ograniči ili brojem hektara ili prijavom prebivališta u Srbiji.

Crna Gora: Lideri u rasprodaji

Takvih dvojbi nemaju u Crnoj Gori jer, prema podacima o upisu prava vlasništva stranaca u katastru nekretnina za 2011., strani građani i tvrtke već posjeduju 958.343 četvorna metra, što je 14,4 posto ukupne površine te države. Lider liste je općina Kolašin, u kojoj stranci u vlasništvu imaju čak 559.700 od ukupno prodanih četvornih metara.

Autor: Božica Babić

Foto: RGBStock.com


Izvori

poslovni.hr


Tagovi

Zakon o poljoprivrednom zemljištu Potpore Tihomir Jakovina Zakup

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas