Brlošić: Vrtiće na ruralnom prostoru nije trebalo graditi na štetu financiranja poljoprivrede

Saborski Odbor za poljoprivrede održao je tematsku sjednicu s Odborom za europske poslove o Strateškom planu Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) RH i Operativnom programu za ribarstvo i akvakulturu za razdoblje 2021-2027. 

Istaknuto je kako se poljoprivreda nalazi pred klimatskim zahtjevima novog Zelenog plana EU-a i Strategije za čistu energiju kružnog gospodarstva te je potreban multifunkcionalni pristup novom Strateškom planu Zajedničke poljoprivredne politike. "Dakle, ne samo Ministarstva poljoprivrede, jer na mjeru 5.2.1. ruralnog razvoja imamo prijavljenih 26 sudionika, a samo na području Banovine je 1.500 gospodarstava stradalo u potresu što pokazuje da, još uvijek, imamo prevelike administrativne barijere koje smetaju poljoprivrednicima u korištenju EU fondova", kazala je uvodno predsjednica Odbora Marijana Petir, povodom zajedničke sjednice dva saborska odbora.

Ceste "sama jama" u selima nisu prošle na EU fondovima

Prema njezinim riječima, treba učiti iz grešaka i iskustava koje smo imali u prvom razdoblju programiranja i što bolje iskoristiti pet milijardi eura koje RH stoje na raspolaganju za poljoprivredu i ruralni razvoj u novom proračunskom razdoblju. Podsjetila je na 13 preporuka koje je Europska Komisija dala Hrvatskoj za izradu Strateškog plana u okviru ZPP.

"S EU razine ide se prema fleksibilizaciji i omogućavanju državama članicama da unutar zadanog okvira i devet propisanih ciljeva kreiraju mjere koje su njihovim poljoprivrednicima i ruralnom prostoru najpotrebnije, stoga jednostavno rečeno - ono što ćemo posijati u ovom Strateškom planu, to ćemo kasnije i požnjeti u hrvatskoj poljoprivredi", rekla je Petir. Osvrnula se na probleme predfinanciranja za pojedine mjere ruralnog razvoja, što utječe i na njihovu slabu iskoristivost, neusklađenosti podzakonskih akata, duge postupke odobravanja potrebne dokumentacije i neujednačena tumačenja natječajnih uvjeta.

Kako se čulo, puno je dobrih projekata planirano i realizirano do sada. "No dok se i dalje planira financirati izgradnja biciklističkih staza u ruralnim sredinama kao nadstandard, a stanovnici sela voze se po prometnicima koje bi mogli živopisno nazvati "sama jama", bojim se da prioritete još uvijek ne vidimo dobro", upozorila je Petir. Istaknula je kako u postavljanju prioriteta moramo stanovnike pitati što im treba jer je to jedini način da oni ostanu živjeti na selu i da privučemo nekog iz grada da dođe živjeti na selo.

Isto je i kod investicijskog ulaganja u poljoprivredu, pri čemu treba pitati poljoprivrednike što im je potrebno i na koje su prepreke do sada nailazili kako bi to u novom proračunskom razdoblju izbjegli, drži predsjednica Odbora.

Za ribarstvo osigurano 243 milijuna eura   

Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Zdravko Tušek je podsjetio kako je za trenutno financiranje ZPP-a na raspolaganju u okviru I. stupa 2,2 milijarde eura, a ove je potpore do sada koristilo 102.500 poljoprivrednika. Za ruralni razvoj u okviru II. stupa je od 2015. godine kroz 15 mjera do sada ugovoreno više od 17 milijardi kuna odnosno 97 posto ukupne alokacije, a isplaćeno 13,3 milijardi kuna što je 74 posto ukupne alokacije.

Govoreći o reformi ZPP-a podsjetio je na prioritete vezane uz smanjenje administrativnog opterećenja, jasno planiranje i usmjerenost prema rezultatima i potrebama država članica, ali i ciljevima postavljenim u europskom Zelenom planu i ostalim relevantnim Strategijama. Kao podloga za izradu hrvatskog strateškog plana poslužit će Strategija razvoja RH poljoprivrede. Provode se i konzultacije kako bi se definirale razvojne potrebe i ciljevi daljnjeg razvoja hrvatske poljoprivrede.

Odgovarajući na brojna pitanja, Tušek je kazao da su ciljevi vezani na povećanje ruralne vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, poboljšanje okolišne održivosti i poljoprivrednih praksi, pravičnost u dodjeli potpora, usklađenost sustava i svojstava agroekoloških zona. Načelno se u Strateškom planu ZPP RH 2023.-2027. mogu predvidjeti intervencije vezane uz izravna plaćanja, sektorske programe i plaćanja za ruralni razvoj.

Govoreći o provedbi Operativnog programa za ribarstvo i akvakulturu istaknuo je kako je unutar istoga do sada financirano više od 4.500 projekata, od toga je 87 posto sredstava ugovoreno, a 43 posto sredstava isplaćeno i to najviše za ribolovne aktivnosti, akvakulturu i preradu. U novom programskom razdoblju za RH je osigurano 243 milijuna eura, provedene su konzultacije i trenutno se radi na Studiji utjecaja na okoliš, a odobrenje od strane EK očekuje se krajem godine.

Mjeru 4 koristilo jedan posto poljoprivrednika

U opširnoj raspravi, potpredsjednica Odbora Ružica Vukovac je kazala da devastirana i iseljena ruralna područja Hrvatske, pokazuju da ni do sada nismo znali i umjeli bolje iskoristiti EU sredstva, jer prethodni programi za njihovo korištenje nisu bili učinkoviti. OPG-ovi propadaju, a poljoprivredni proizvođači, posebno u stočarstvu, su sve više socijalni slučajevi, drži Vukovac, i upozorava da pola milijuna hektara pašnjaka nije u evidenciji, a da je Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, postala "usko grlo ruralnog razvoja".

Ispred Leader mreže Hrvatske Milan Medić je kazao da je nužno više izvora financiranja LAG-ova i FLAG-ova, koji su "kapilarni organizmi lokalne zajednice", te zatražio povećanje alokacije na minimalno pet posto, jer su s dosadašnjih 2,5 posto oni bili zakinuti.

Kako se čulo, više zastupnika je između ostalog tražilo osnivanje agrobanke u Hrvatskoj, jer ona, kažu, postoji i u drugim zemljama. Trebala bi se rukovoditi etičkim financiranjem, bez zarade i uz minimalne kamatne stope. Uz to, drže da je komasacija "pitanje svih pitanja" u domaćoj poljoprivredi, iako će to biti, kažu, dug, skup i bolan proces, jednako kao i navodnjavanje, posebno u svjetlu klimatskim promjena.      

Mato Brlošić je u ime HPK i HOK-a kazao da je Mjeru 4, koja se odnosi na ulaganje u fizičku imovinu, koristilo samo jedan posto poljoprivrednika ili njih oko 1.100 od 110.000 korisnika poticaja. S druge je strane, upozorio je, Mjera 7, iz koje je napravljeno 233 dječja vrtića, iznosila 50 posto sredstava Mjere 4, najznačajnije za financiranje poljoprivrede. "Dakle, vrtići trebaju, ali ih nije  trebalo graditi na štetu financiranja poljoprivrede, već iz drugih izvora", drži Brlošić.     

Predsjednik Odbora za europske poslove Domagoj Hajduković istaknuo je kako je nužno uložiti više EU sredstava u povećanje proizvodnje hrane, odnosno finalnih proizvoda, ali i obnoviti ribarsku flotu na Jadranu, gdje gubimo bitku s Italijom.