• Poljoprivreda Brazila
  • 11.06.2014. 14:05

Brazil - zemlja kave i nejednakosti

U brazilskom Ministarstvu poljoprivrede očekuju rekordnu godinu. Prognozira se rekordna žetva od 90 milijuna tona soje, koja bi mogla pomoći u prestizanju SAD-a kao vodećeg svjetskog proizvođača te uljarice. 193 milijuna tona proizvedenog žita svrstat će Brazil među redove najvećih svjetskih proizvođača hrane!

  • 1.513
  • 237
  • 0

Brazil glasi kao zemlja nogometa, sambe i lijepih žena. No, pravi Brazil krije se iza te odveć idealizirane slike zemlje, koja je unatoč svojim pretjeranim unutarnjim razlikama, vodeći izvoznik širokog raspona poljoprivrednih proizvoda, uključujući naranče, soju, kavu i manioke. Dostupnost zemljištu oduvijek je bila privilegija samo odabranog segmenta društva, onih najbogatijih. Čak i danas, samo tri posto brazilske populacije posjeduje dvije trećine svih površina koje se aktivno obrađuju. To je, bez zadrške, dosad najneravnomjernija raspodjela zemljišta u svijetu. Iako je zarada od poljoprivrednog izvoza 2010. godine donijela prihod od nevjerojatnih 76.4 bilijuna dolara, to ne sprečava vlasti da i dalje gledaju kako 16 milijuna ljudi u Brazilu živi na rubu gladi. Statistike poput ove najvjernije prikazuju duboku nejednakost koja još uvijek dominira ovom južnoameričkom, resursima prebogatom zemljom. Preko leđa onih najsiromašnijih, u korist bogatih. Brazil je zapravo, s obzirom na stopu brzorastuće ekonomije, mlada zemlja, koja je neovisnost stekla 1822.

Kavu zamijenila soja, naranče i manioka

Evo kako Brazil izgleda u jednom drugačijem svjetlu. Brazil je, za razliku od većine zemalja Latinske Amerike, od Drugog svjetskog rata znatnim povećanjem svoje obradive površine, povećao i poljoprivrednu proizvodnju. No, to naglo širenje je došlo na naplatu u obliku velikih prijetnji za okoliš. Kava je sredinom 20. stoljeća bila najvažniji brazilski pojedinačni izvozni proizvod. Minas Gerais i Espírito Santo su glavna područja za proizvodnju kave, a nakon njih tu su São Paulo, najveće monokulturno područje proizvodnje kave u svijetu te Paraná. U devedesetima su soja i njezine izvedenice, osobito hrana za životinje, postale za Brazil vrijedniji izvor prihoda čak i od kave. Većina soje u zemlji se uzgaja u Parani i Rio Grande do Sul-u. Mato Grosso do Sul je također postao jedan od vodećih proizvođača soje jer tamošnji poljoprivrednici sve više koriste mehanizaciju i gnojiva koja su im omogućila maksimalno iskorištavanje zemljišta u savanama. Otprilike jedna trećina svjetskih naranči se uzgaja u Brazilu. Brazil je također svjetski glavni proizvođač manioke i vodeći uzgajivač graha, kukuruza, kakaa, banana i riže.

Prinosi po hektaru među najmanjima u svijetu

U poljoprivredi je zaposleno 30 posto sveukupnog stanovništva (na sveukupno 65,338,804 kultiviranih ha). Veliki dio Brazila pokrivaju vrlo plodna tla na kojima se mogu dobivati po dva ili tri uroda godišnje. Trenutno se obrađuje samo četiri posto od ukupne površine, ali ni u jednoj zemlji svijeta ne postoji mogućnost tako velikog širenja obradivih površina, kao u Brazilu. Najveći dio zemljišta čine krupni veleposjedi, a najveći dio plantaža je u vlasništvu velikih poljoprivrednika koji imaju određeni monopol nad proizvodnjom. Zbog velike površine zemlje koja se pruža u nekoliko klimatskih pojaseva, poljoprivredu obilježava izrazita raznolikost. U tropskim i suptropskim krajevima uzgajaju se šećerna trska, pamuk, duhan, banane, kava, riža i tropsko voće. Za domaću potrošnju, u umjerenom pojasu najviše se uzgajaju pšenica i kukuruz, manioka, žitarice, grah i kikiriki za ulje. Zbog općenitog nedostatka mehanizacije i male upotrebe umjetnog gnojiva, prinosi po hektaru su među najmanjima u svijetu. Tako, prosječan prinos pšenice po hektaru iznosi samo 1.000 kg, što je oko sedam puta manje nego u nekim europskim zemljama. Unatoč ovom impresivnom popisu kultura, svakom se godinom međutim, posijeku sve veće površine šuma koje se zatim upotrebljavaju u poljoprivredi. Zemlja je u velikoj mjeri samodostatna u hrani. Sektor poljoprivrede doprinosi BDP-u 23 posto, a zapošljava gotovo 18 milijuna ljudi. Od tog broja, 67 posto su muškarci, a 14 posto ih je mlađe od 14 godina starosti. U Brazilu je čest slučaj zloupotrebe dječjeg rada. Prema podacima iz Ministarstva rada SAD-a, Brazil se nalazi na trećem mjestu u svijetu prema zlouporabi radnog vremena radnika i neodgovarajućih radnih uvjeta.

Uvozi se pšenica i mliječni prozvodi, a izvozi soja i kava

Soja je još uvijek glavna poljoprivredna roba, kada se zbroje svi proizvodi koji se od nje dobivaju (sirova soja, brašno, ulje), a veliku ulogu igra i u izvozu. Brazil najviše uvozi pšenicu (razlog su većinom nepovoljni vremenski uvjeti za uzgoj pšenice) i mliječne proizvode. Brazilska poljoprivredna politika snažno je usmjerena prema međunarodnim tržištima zbog potrebe da se postigne pozitivna poslovna ravnoteža i zato je poljoprivreda jedan od glavnih izvora prihoda.

Revolucijom do zemlje!

Na visoravnima Brazilskog gorja razvijeno je ekstenzivno stočarstvo s jednom od najvećih svjetskih populacija stoke, a perad i meso su važni izvozni proizvodi. Mehanizirani uzgoj je još uvijek u Brazilu rijetkost. Traktori i drugi veliki strojevi mogu se naći uglavnom na jugu i jugoistoku, kao i na zapadnoj granici zemlje. Nekolicina traktora koristi se na sjeveroistoku, gdje se čak i plantaže šećera oslanjaju na ručni rad. Ta regija sadrži oko pola brazilskih farmi, ali većina u prosjeku pokriva samo oko 12 hektara ili manje. Vlada je na sjeveroistoku oformila skupe, velike projekte navodnjavanja, ali oni su pomogli svega nekolicinu obiteljskih gospodarstava. Mnoge siromašne obitelji jedva opstaju na malim, preopterećenim krpicama zemlje, a neka od najvećih ruralnih posjeda stoje neiskorištena. Za promicanje agrarne reforme, deseci tisuća siromašnih Brazilaca su sudjelovali u pokretu bezemljaša (movimento dos Sem Terra), kojim su organizirani prosvjedi i imovinske invazije, ponekad riskirajući i nasilne sukobe. Vlada je zatim počela distribuirati zemljište neviđenih razmjera u 1990.-ima, iako proračunska ograničenja i upravni zaostaci još uvijek ometaju program.

Prepoznali vlastite resurse umjesto uvoznih!

Ubrzani brazilski tehnološki napredak i znanstveni napori koristili su i poljoprivrednom sektoru. Sredinom 2000., došlo se do otkrića genetskog slijeda Xylella fastidiosa, bakterije koja je u velikoj mjeri inficirala naranče. Vladina inicijativa u 1970.-ima je zamijenila skupi, uvezeni benzin etanolom koji se proizvodi iz šećerne trske, kao i riže i trijeske. To je postao najuspješniji program takve vrste u svijetu, a oranice šećerne trske naglo su se proširile u São Paolo, dok su na sjeveroistočnoj obali izgrađene moderne destilerije, a za nekoliko godina, gotovo su svi novi automobili u Brazilu projektirani za rad na gorivo. Mnogi brazilski motori sada koriste goriva koja sadrže od jedne petine do jedne četvrtine etanola, a neki koriste i veći udio etanola od benzina. Brazil je jedan od vodećih proizvođača etanola.

83 posto brazilskih poljoprivrednika nema računalo, a 60 posto njih ne posjeduje ni traktor

85 posto brazilskih poljoprivrednika su vlasnici zemljišta s prosječnom dobi od 52 godine. Većina ih ima nisku razinu obrazovanja, a dvije trećine ima manje od šest godina školovanja, oni mlađi su dakako obrazovaniji. Za bolju ilustraciju suprotstavljenih osobina, gotovo polovica gospodarstava, 44 posto njih nema pristup ni električnoj energiji, a 60 posto ih nema ni traktore, dok ih samo 17 posto ima računala.

Dvije trećine farmi u Brazilu su veličine ispod 100 ha. U južnom Brazilu prosjek je 92 ha, dok je u Centro-Oeste prosjek 897 ha. Koncentracija zemljišta je trend od sredine prošlog stoljeća. U južnom Brazilu, 46 posto poljoprivrednika zarađuje manje od 100 dolara godišnje po farmi (tekući prihod), dok je, samo za ilustraciju varijabilnosti, bruto prihod negdje oko 318 dolara po ha, a negdje i 150 dolara po ha. Da biste razumjeli kako poljoprivrednici mogu preživjeti s tako niskim prihodima, treba spomenuti da 64 posto komercijalnih poljoprivrednika ima i druge izvore prihoda, izvan poljoprivredne djelatnosti.

Samo pet posto stočara posjeduje muzne uređaje

Vlada financira samo 16 posto ruralnih gospodarskih aktivnosti. Slijedom toga, 34 posto poljoprivrednika vjeruje da je glavno ograničenje njihove aktivnosti kredit. Samo 0,3 posto njih vjeruje da je tehnologija glavni ograničavajući faktor. To vjerojatno odražava i prosječnu nisku razinu obrazovanja. Na primjer, u najintenzivnijem preživačkom sektoru, sektoru mliječnih krava, samo pet posto poljoprivrednika posjeduje muzne uređaje, a njih 5,9 posto koriste umjetnu oplodnju. Manje od jedan posto brazilskih poljoprivrednika obavlja prirodnu zaštitu resursa, unatoč povećanom naglasku na zaštitu tla izravnim bušenjem. Za brazilsku masovnu poljoprivrednu proizvodnju, bruto domaći proizvod bi u u 2014.-oj mogao narasti za čak četiri posto, na oko 416 milijardi dolara. Ako se takva predviđanja ostvare, BDP sektora će narasti za 34 posto u samo 10 godina. Brazil nije samo samba, nogomet i lijepe žene, već i velikim dijelom - upravo poljoprivreda.


Povezana biljna vrsta

Pšenica

Pšenica

Sinonim: Žito | Engleski naziv: Winter wheat | Latinski naziv: Triticum aestivum (L) em. Fiori et Paol.

Pšenica se koristi u mlinarstvu, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Najznačajniji je ratarski usjev te je njome zasijana ¼ obradivih površina na svijetu. Pšenični kruh... Pročitaj više »

Tagovi

Brazil Poljoprivreda Kava Soja Šećerna trska Prihodi Ekstenzivno stočarstvo Pšenica Krčenje šuma Ugrožen ekosustav Tehnologija Ekonomski rast Uvoz Izvoz Međunarodno tržište Samodostatnost Prehrambena neovisnost Siromaštvo Dubke razlike


Autorica

Ivana Nađ

Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi