Bosansko posavljački lobi preuzima Valpovo d.d.

Nešto više od tri godine potrajao je san o radničkom dioničarstvu u poljoprivredno-prehrambenom koncernu Valpovo, no tvrtka je sada zrela za stečaj, a pred Vladom bi se ovih dana trebao naći na dnevnom redu prijedlog rješenja krizne situacije u valpovačkom PPK-u, u kojem bi ključnu ulogu trebao imati najvjerojatniji novi strateški partner tvrtka Žito iz Osijeka.

Žitu treba klaonica

Zagrebački Agrokor, koji je uz Žito posljednjih dvije godine najčešće spominjan kao izgledni kupac PPK Valpovo, više nije u igri zbog, kako pojašnjavaju u PPK Valpovo - nepostojanja političke volje. Navodno su Vladi zahtjevi Agrokora bili neprihvatljivi, i to zbog inzistiranaj na otpisu svih potraživanja države prema PPK Valpovo, uključujući i potraživanja državnih banaka (HBOR i HPB). Država, naime, nema značajnijeg vlasničkog udjela u PPK Valpovo, nakon što je radnicima u travnju 2005. prodala paket od 44 posto, a Hrvatski fond za privatizaciju u portfelju sada ima svega 3,75 posto dionica valpovačkog koncerna. Međutim, stav hrvatske Vlade o prijedlogu za restrukturiranje važan je budući da država ima značajna potraživanja prema PPK Valpovo, što izravno, što preko svojih poduzeća ili fondova. Stoga je i jedno od mogućih rješenja koje je ovih dana upućeno na Markov trg upravo njihovo pretvaranje u vlasnički udjel ili reprogramiranje, odnosno otpis gdje je to izvedivo. Međutim, i radnicima je nakon vlasničke avanture posve jasno da bez novih ulaganja tvrtka nema budućnosti. Šimo Orešković, sindikalni povjerenik PPDIV-a i čelnik udruge malih dioničara u PPK-u Valpovo, ističe kako sami radnici koji su se 2005. godine zadužili sedmogodišnjim kreditima kako bi otplatili dionice, nemaju snage za takav pothvat. "Nažalost, PPK Valpovo nije dobra mlada. Prvi su put ove godine ostvareni gubici iznad temeljnog kapitala i svima je jasno da ovako više ne ide. Tvrtka je, osim što je prezadužena, tehnološki potpuno zaostala i zahtijeva najmanje 250 milijuna kuna ulaganja, ističe Orešković.
Osim s koncernom Ivice Todorića, s kojim je zaključen i poseban sporazum o partnerstvu, posljednje dvije godine promišljalo se i moguća druga rješenja, a kako se situacija nastavila pogoršavati, a Agrokor nije dobio zeleno svjetlo za svoje rješenje za PPK Valpovo, razgovori su posljednjih mjeseci intenzivirani. Žito je, ističe Orešković, dostavilo najkonkretniji program, koji je sada upućen i Vladi na razmatranje. Marko Pipunić, vlasnik Žita, potvrdio je za Poslovni dnevnik kako razgovara s predstavnicima uprave i radnika valpovačkog koncerna. 'Zamoljeni smo da se uključimo u rješenje problema u PPK-u Valpovo i dali smo im svoje viđenje izlaza iz nezavidne situacije. Međutim, hoće li Žito na koncu i ući u taj aranžman, još se sa sigurnošću ne može reći', kratko je u srijedu komentirao Pipunić. U PPK-u Valpovo priželjkuju njegov koncern zbog kompatibilnosti jer, primjerice, Žito ima 135 tisuća svinja, a nema klaonicu, dok su kapaciteti u Valpovačkoj klaonici neiskorišteni. "Nismo sretni što radničko dioničarstvo u PPK-u Valpovo nije uspjelo, no izašli smo odavno pred radnike i stavili karte na stol. Nažalost, nismo mogli zaključiti drugo osim da ne možemo sami dalje", konstatira sindikalac Orešković.

Poraz radničkog dioničarstva

Predsjednik Uprave Branko Srakić nije želio precizirati kolike su obveze prema državnim vjerovnicima. PPK Valpovo ne plaća poreze i doprinose, već radnicima isplaćuje samo neto plaće. Najavljivao je i kako bi kriza trebala završiti dokapitalizacijom od strane države, a potom bi se trebao osigurati ulazak investitora. Taj scenarij, kako pojašnjava Srakić, još je u "optjecaju" i dio je rješenja ponuđenih Vladi.

U prvom je polugodištu PPK Valpovo ostvario gubitak od 15,8 milijuna kuna. Ukupni su prihodi iznosili 80,78 milijuna kuna, a rashodi su dosegli 96,6 milijuna kuna. Država je inače već bila intervenirala i poduprla Valpovo u vrijeme posljednje vlasničke krize 2004. i 2005. godine, kada su radnici istjerali Ivu Brzicu iz vlasničke strukture i tvrtke, te potom kupili dionice od države, koja im je istodobno otpisala 57 milijuna kuna dugovanja. Radnici su preuzeli tvrtku sa oko 20 milijuna kuna duga dobavljačima, a sada su te obveze gotovo dvostruko veće, 37 milijuna kuna, dok su ukupne kratkoročne obveze premašile 126 milijuna kuna, a dugoročne 98,5 milijuna kuna. Temeljni je kapital tvrtke 40,78 milijuna kuna.