Boris Piližota: Svinje preko 200 kg nitko ne želi kupiti, propast svinjogojstva je zagarantirana

Regionalni savjet SDP-a za poljoprivredu i hranu pet slavonskih županija ocijenio je  da je afrička svinjska kuga zapečatila sudbinu svinjogojstva u Hrvatskoj, posebice u Slavoniji te je pozvao Vladu da tu situaciju sagleda ne samo iz javno-zdravstvene, nego i iz ekonomske te ljudske strane.

Voditelj toga Savjeta Boris Piližota u priopćenju za javnost ističe kako se 75 posto proizvodnje svinja u Hrvatsko nalazi na području Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske i Osječko-baranjske županije te da većina proizvođača, kojima su životinje eutanazirane zbog te opake bolesti, više neće imati mogućnosti pokrenuti proizvodnju.

S obzirom na to da je onemogućen i promet svinja, u SDP-u upozoravaju kako se problem pojavljuje i kod onih proizvođača koji nisu morali eutanazirati svinje, jer životinje koje su trebale biti prodane sa 140 kilograma, nakon dosezanja težine od 200 kilograma nitko ne želi kupiti. Zbog toga je, smatraju u SDP-u, "propast svinjogojstva u Slavoniji zagarantirana".

Koja rješenja predlažu?

"Navedene činjenice upućuju na namjerno uništavanje domaće poljoprivredne proizvodnje ili, u najboljem slučaju, potpuno zanemarivanje te grane poljoprivredne proizvodnje, što pogoduje najvećim proizvođačima i uvozničkom lobiju", ocijenio je Piližota.

Vladi predlaže hitno donošenje mjera, među kojima su, uklanjanje kategorizacije farmera, obustava otplate kredita pogođenim proizvođačima, omogućavanje prometa svinja koje su veterinarski pregledane i nisu bolesne te bolja kontrola prometa domaćih životinja i mesa, posebice s BiH i Srbijom.

Samodostatnost u poljoprivrednoj proizvodnji već nam je godinama na zabrinjavajućoj niskoj razini, a uvoz se iz godine u godinu drastično povećava. Propast hrvatskog seljaka nikada nije bila očitija, a krajnje vrijeme za reakciju na tu katastrofu nije danas, bilo je još jučer, poručuju iz SDP-ovog regionalnog Savjeta za poljoprivredu i hranu.

Hrana skuplja, a što od toga imaju poljoprivrednici?

Prema podacima Državnog ureda za statistiku neki proizvodi su na godišnjoj razini poskupjeli između 20 i 50 posto pa je tako na primjer krumpir poskupio 53, jaja 39, svježe povrće 27, voće 20, maslinovo ulje 22 i kruh 19 posto. Nakon olujnog nevremena koje je poharalo Slavoniju i uništilo suncokret predviđa se i rast cijene suncokretovog ulja.

"Nažalost i ovdje se vidi sve veća neravnopravnost među građanima jer skupoća ne pogađa sve jednako. Oni s velikim primanjima je ne osjete, dok oni s malim primanjima većinu potroše na režije, a za hranu koliko preostane", upozoravaju iz SDP-ovog Savjeta dodavši da institucije ne znaju i nije ih briga kako se u tome snalaze umirovljenici. 

S druge strane, proizvođači se s razlogom pitaju zašto su cijene hrane tako visoke i zašto još rastu jer se njima otkupna cijena proizvoda ne povećava, već ponekad čak i smanjuje (pšenica i suncokret). Prema riječima Željka Ledinskog, predsjednika Kriznog stožera Hrvatske voćarske zajednice, otkupna cijena šljive je 1 euro, a prodaje se po 2,5 eura. Tko to u svoj džep trpa razliku i tko mu to omogućava? Što je s praćenjem cijena od strane Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja? Hoće li se represivne mjere i dalje primjenjivati na malim obrtnicima i poduzetnicima? Do kada će se tolerirati takvo stanje? Bezbroj pitanja, a odgovora nema, napominju iz ove političke stranke. 

Istina je, kažu, da je situacija u poljoprivredi kaotična, zapuštena je i prepuštena stihiji. "Imamo nesposobnu državnu administraciju koju nije briga niti za proizvođača niti za potrošača. Trebalo bi hitno pružiti pomoć poljoprivrednicima stradalim u nedavnim vremenskim nepogodama (tuča, olujni vjetar, poplave) kako bi se što prije sanirale posljedice i krenulo s proizvodnjom", dodaju. 

Ubrzati komasaciju i izgradnju sustava za navodnjavanje

Državno poljoprivredno zemljište potrebno je što prije staviti u funkciju na pravedan i transparentan način kako bi si stočari osigurali hranu za stoku, a uz to potrebno je ubrzati postupak komasacije i izgradnju sustava za navodnjavanje i odvodnju.

Također, treba izvršiti reorganizaciju Ministarstva poljoprivrede na način da Savjetodavna služba bude istinska pomoć poljoprivrednicima kod savjetovanja u proizvodnji. Osigurati bržu obradu zahtijeva pristiglih na natječaje za mjere ruralnog razvoja. Poljoprivrednu i veterinarsku inspekciju vratiti u nadležnost Ministarstva kako bi se ojačali sustavi kontrola, naročito uvezne robe, te modernizirati laboratorije kako nam se ne bi događali slučajevi propasti cijelih farmi zbog navodno nekvalitetno provedenih analiza, smatraju u SDP-u. 

Svakako što prije izvršiti regionalizaciju poljoprivrede i pružiti konkretniju pomoć kod organiziranja proizvođača. Uspostaviti učinkovit sustav obrane od tuče i realno procjenjivati štete od elementarnih nepogoda te na vrijeme isplaćivati odštete. Pratiti koje se trgovačke prakse primjenjuju i reagirati na vrijeme u slučaju njihovog kršenja, navode. 

Kažu da već duže vrijeme upozoravaju na probleme u poljoprivredi i predlažu mjere koje bi trebalo poduzeti da se stanje bar stabilizira i zadrži postojeće, ali odgovorni začepe uši i zažmire. "Njih to ne zanima. Ima načina kako pomoći proizvođačima i potrošačima, samo treba imati petlje i donijeti odluke i manje novaca trpati u vlastite džepove, a više dati onima koji nas hrane", zaključuju iz SDP-a.