Biznis cvjeta velikima

Unatoč teškoj dužničkoj krizi i sve neizvjesnijoj situaciji u Grčkoj, poslovanje hrvatskih kompanija sa tamošnjim partnerima zasad se odvija nesmetano, tvrde Uprave hrvatskih tvrtki.

Štoviše, domaće kompanije s najvećim ugovorima nadaju se i povećanju obujma poslova.

Robna razmjena između Hrvatske i Grčke, zemalja u recesiji, pala je prošle godine 65 posto.

I dok je 2010. godine vrijednost međusobne trgovine iznosila 141,1 milijun eura, lani je taj iznos bio 92,7 milijuna eura, posljednji je podatak Državnog zavoda za statistiku (DZS) i Hrvatske gospodarske komore (HGK). Za usporedbu, vrijednost trgovine s najvećim hrvatskim partnerom Italijom iznosila je 4,1 milijardu eura, a s BiH 1,7 milijardi eura.

Hrvatska u Grčku izvozi šećer, soju, kukuruz i lakove, a najviše uvozi agrume i naftna ulja.

Narudžbe rastu

Proizvođači šećera Viro i Sladorana sudjeluju s oko 33 posto u ukupnom hrvatskom izvozu u Grčku.

“Uvjeti poslovanja nisu se promijenili. Viro i Sladorana bilježe konstantan rast narudžbi”, kaže Nevio Buzov, komercijalni direktor Sladorane. Viro sa sjedištem u Virovitici drži većinski vlasnički udio županjske Sladorane.

"Kompanije namjeravaju razvijati postojeću poslovnu suradnju na grčkom tržištu, i to kroz cijelu marketinšku godinu. Time bi povećali isporuke šećera u Grčku te se još čvršće ondje pozicionirali”, dodaje Buzov.

Najveći pojedinačni izvoznik u Grčku je grupacija Nautički Centar Prgin (NCP) iz Šibenika. Njeno NCP Remontno Brodogradilište za grčke naručitelje obavlja redovni remont i rekonstrukciju jahti i brodova.

“Bilježimo 100 postotni rast narudžbi. Trenutno smo u pregovorima s dvije agencije za upravljanje jahtama”, napominje Enzo Sovitti direktor brodogradilišta. Dodaje da su s obzirom na krizu njihove cijene i dalje konkurentne na grčkom tržištu.

Boris Miškić, direktor tvrtke za opremu marina Marinetek NCP d.o.o. koja također djeluje u sklopu grupacije NCP kaže: "U posljednje dvije godine smo dosta poslovali s Grčkom. U 2011. smo proizveli valobranske pontone za gradnju marine na otoku Ios u vrijednosti oko 120.000 eura“.

"U 2012. smo također imali izvoz valobranskih pontona za gradnju marine za otok Milos, vrijednosti oko 140.000 eura“, dodaje.

U Grčkoj postoje planovi za gradnju novih marina te postoji potreba za našim proizvodima, ali se osjeća da je situacija na grčkom tržištu dosta teška, stoga ne očekujemo značajnije pomake u slijedećem razdoblju“, kaže Mikšić.
.
Hrvatska je lani u Grčku izvezla proizvode vrijedne 35,2 milijuna eura, no istovremeno uvezla robu za 57,4 milijuna eura.

Najveći uvoznik bio je maloprodajni lanac Konzum koji ondje kupuje limune, naranče, mandarine, koje čine 14 posto hrvatskog uvoza, te nešto manje kompot u konzervi, sir, sirne pripravke te sredstva za čišćenje.

“Nije zabilježeno značajnije povećanje cijena navedenih proizvoda. Zadovoljni smo suradnjom koju ćemo proširivati ukoliko za navedenim proizvodima bude potražnje na našem tržištu”, napisala je u e-mailu Ana Mitrović, glasnogovornica Konzuma.

“Na Konzumovo poslovanje s grčkim poslovnim partnerima nisu zasad utjecala aktualna zbivanja u njihovoj zemlji”, napisala je Mitrović.

Na lanjskom popisu uvezenih proizvoda bile su i bakrene cijevi, koje su u uvozu sudjelovale s 4,7 posto.

Te je cijevi na međunarodnom natječaju, u suradnji s Europskom investicijskom bankom, bio kupio Plinacro, operater hrvatskog plinskog sustava, rekla je u telefonskom razgovoru Neda Erdeljac glasnogovornica kompanije.

Dodala je kako Plinacro osim te isporuke ništa drugo ne kupuje iz Grčke.

Inače, u prva tri mjeseca BDP Grčke pao je 6,2 posto, a Hrvatske 1,3 posto.

Autor: Miho Dobrašin

Foto: RGBStock.com