Iako se radi o dvjema posve različitim vrstama ptica, i bregunice i bjeloglavi sup simboliziraju snagu prirode, ali i ranjivost biološke raznolikosti kada je izložena pritiscima čovjeka
Dok najmanje europske lastavice bregunice na obalama Drave pokazuju kako suradnja lokalnih zajednica, znanstvenika i udruga može donijeti rekordan povratak ove ugrožene vrste, na jugoistoku otoka Krka provodi se projekt LIFE SUPport s istim ciljem, očuvanjem posljednje preostale populacije bjeloglavog supa u Hrvatskoj.
Iako se radi o dvjema posve različitim vrstama ptica, i bregunice i bjeloglavi sup simboliziraju snagu prirode, ali i ranjivost biološke raznolikosti kada je izložena pritiscima čovjeka.
Bregunice (Riparia riparia), najmanje europske lastavice, važni su pokazatelji zdravih riječnih ekosustava. Njihova gnijezda nalazimo isključivo u strmim pješčanim obalama, no u posljednja tri desetljeća populacija u Hrvatskoj pala je s oko 30.000 na manje od 4.000 parova. Razlozi su dobro poznati: regulacija rijeka koja uništava prirodna staništa, prekomjerna uporaba pesticida te isušivanje močvarnih područja, što dovodi do smanjenja kukaca kojima se hrane.
Unatoč tome, postoje i primjeri uspjeha. Mjesto Đelekovec prošle je godine proglašeno prvim Selom bregunica u Hrvatskoj zahvaljujući dugogodišnjem radu zajednice na očuvanju vrste. A ove godine strma obala Lubenovec na Dravi zabilježila je čak 1.800 gnijezdećih parova, najveći broj ikada na tom području.
"Vidjeti danas 1.800 parova dokaz je da praktične mjere očuvanja djeluju. Kada damo prostor rijeci, priroda se obnavlja", poručio je Arno Mohl iz WWF Austrija.
Ovaj porast posebno je važan jer bregunice u svijetu bilježe negativne trendove, a pravna zaštita i podrška lokalne zajednice presudni su za njihov opstanak.
Dok Drava postaje utočište bregunicama, jugoistok otoka Krka ključno je područje za opstanak bjeloglavog supa (Gyps fulvus) u Hrvatskoj. Ove veličanstvene ptice strvinari, poznate i kao "leteći komunalci", opstale su jedino na Kvarneru. Upravo u granicama Općine Baška nalazi se cjelokupna gnijezdeća populacija na otoku, uključujući i dva rezervata, ornitološki rezervat Kuntrep, najstariji takve vrste na svijetu, te otok Prvić.
Ovčarstvo je ključ za očuvanje bioraznolikosti kvarnerskih otoka
Kako bi se poboljšali uvjeti gniježđenja i preživljavanja supova, provodi se projekt LIFE SUPport, vrijedan više od dva milijuna eura, financiran iz programa LIFE i nacionalnih fondova. Projekt je ovih dana dobio važan zamah: partnerstvu su se priključili Općina Baška i njezino komunalno poduzeće Baška d.o.o.
"Naša općina ima povijesnu i moralnu obvezu štititi bjeloglave supove. Oni nisu samo simbol Kvarnera nego i dokaz suživota ljudi i prirode", istaknuo je načelnik Toni Juranić.
Baška d.o.o. preuzela je operativnu ulogu u osiguravanju hrane za supove, preuzevši projektno vozilo kojim će se dopremati strvine - hrana ključna za opstanak kolonija. "Veliko nam je zadovoljstvo što uz komunalne poslove možemo pridonijeti i očuvanju ovih ptica", izjavio je Marin Valković iz tvrtke.
Ciljevi projekta LIFE SUPport uključuju smanjenje smrtnosti mladunaca, povećanje dostupnosti hrane, prevenciju trovanja i strujnih udara te jačanje svijesti javnosti i lokalnih dionika o važnosti supova.
Voditelj projekta Dubravko Dender iz udruge Biom naglašava: "Posebno nas veseli što se partnerstvu pridružila lokalna samouprava. Općine mogu biti ključne u zaštiti ugroženih vrsta jer su najbliže ljudima i imaju moć motivirati zajednicu".
Kao što je Lubenovec postao simbol povratka bregunica, tako Baška može biti primjer kako lokalne vlasti štite najveće ptice Europe. Priča o bregunicama i bjeloglavim supovima pokazuje da se uz trud, suradnju i povjerenje prirodi može vratiti prostor potreban za život.
Tekst realiziran u sklopu serijala Krtica - sufinanciranog iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Fotoprilog
Tagovi
Autor