• Biodinamička poljoprivreda
  • 30.12.2010.

Biodinamička prizvodnja hrane

Bernarda i Josip Orehovec, jedini proizvođači hrane u Hrvatskoj s certifikatom DEMETER

  • 6.273
  • 311
  • 0

Prije dvadeset godina Bernarda Orehovec (66) iz Čakovca sa suprugom Josipom (67) već je bila u ekološkom uzgoju voća i povrća. Uzgoju koji je zapravo na nižoj vrijednosti od još uvijek nedovoljno poznate - biodinamičke proizvodnje hrane.
U biodinamičku preoizvodnju hrane Bernarda i Josip krenuli su 1996. godine, kada se Bernarda učlanila u Društvo za biodinmičko gospodarenje Ajda u susjednoj Sloveniji, te koju godinu kasnije (1999.) postala i članica antropozofskog društva u Dornau u Švicarskoj koje promovira načela biodinmičkog gospodarenja antropozofa dr. Rudolfa Steinera.
Dok poljoprivrednici u konvencionalnoj proizvodnji idu u smiraj sezone, a polja drijemaju pod snijegom, Bernarda i Josip imaju posla možda i više nego kad se u sezoni radi na nasadima. Kao proizvođači koji jedini u Hrvatskoj na obiteljskoj kući imaju oznaku DEMETER, dakle i posjednici su certifikata organizacije Demeter International, najveće organizacije za certificiranje biodinamičke poljoprivrede u svijetu, puno, baš puno toga moraju vlasititm rukama probrati, pripremiti za iduću sezonu, a uz to i - nešto zaraditi u pripremi i prodaji zimnice najviše kvalitete.

Koliko kultura

Što sve imaju u biodinamičkom uzgoju na tri lokacije (u Nedelišću te na očevinama u Štrigovi i u Murskom Središću) teško je i nabrojiti, pa Bernarda, dok nabraja, u ruke kao pomagalo uzima olovku i papir:
- Ove smo godine uzgajali petnaest vrsta graha, dvanaest vrsta paprike, osam vrsta rajčice, buče... Lani je bilo 120 sorti, mislim da je ove godine bilo nešto manje. Od korjenastog povrća imamo repu, četiri stare sorte krumpira iz Gorskog kotara, luk, češnjak, mrkvu, peršun... Četiri vrste batata, sve zeljarice, salate kroz godinu, radič, jagode... Imamo puno starih sorti jabuka, tu jei bobičasto voće za sirupe - jošta, aronija, ribizl, maline, kupine - jer voće imamo tijekom cijele godine koju u rano proljeće počinjemo sa šparogama.
Uspjeli smo ove godine i u razmnažanju tzv. korijena svjetlosti po Steineru, kineskog jama koji je, kažu, porijeklom s Atlantide! To je biljka koja diže imunitet već pri minimalnoj konzumaciji.

Znanost pomaže

- Sa stručnjacima Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu imamo uzgoj batata, stevije i kineskog jama radi kemijskih analiza koje provode. Zapravo nije teško dokazati koliko su vrijedne biljke iz biodinamičke proizvodnje, koliko je energije pohranjeno u njima, za razliku od bilja iz konvencionalne proizvodnje.
Kad se ovako nabraja, izgleda da je to jako puno, međutim - ako zbrojimo sav urod prije nego ga se prerađuje - mi smo ove godine imali oko 2.650 kilograma voća i povrća jer nasade obrađujemo tradicijski, onako kako su prabake, bake i naše majke radile, a tradicijski su postupci i u pripremi zimnice, sirupa, octa, pekmeza, džema, kompota...

Rukom četiri puta

- Ovih 2.650 kilograma roda treba gledati i ovako: svaka kila prošla nam je kroz ruke barem četiri puta, ne računajući na sve postupke koje moramo obaviti u pripremi sjemenja, pripravaka za uzgoj, a onda dolazi i spremanje prerađevina... To je djelatnost u kojoj se mora biti sasvim, bez ostatka. To traži cijelog čovjeka.
Ipak, uspjeli smo, uz sve što radimo na gospodarstvu, održati i niz radionica, poučavali ljude kako se po Steineru dolazi do pripravaka za biodinamički uzgoj, napravli smo devet kompostnih kupova, dolaze ljudi učiti iz cijele Hrvatske jer sad je počela potražnja za tzv. zdravom hranom.

Nema bolesne hrane

- Međutim, ima li bolesne hrane? Stručnjaci vode rasprave o tome, a samo je riječ o tome pridonosi li hrana koju konzumiramo dobrorobiti ljudskog organizma ili ne?
Ljudi već desetljećima konzumiraju hranu opterećenu pesticidima, a još je Steiner najavio da možemo očekivati velike zdravstvene poteškoće zbog toga i nismo iskoristili znanja koja je ostavio i jasno rekao zašto moramo i kako koristiti masti, bjelančevine, začine, soli, ugljikohidrate, kakva je to organska arhitektua, medicina - znanja postoje!

Povratak izvornom

- Sada smo u fazi u kojoj ljude moramo vratiti na izvorne mirise i okuse hrane, na izvorne vrijednosti proizvoda jer, kad čovjeku ponudite hranu iz biodinamičkog uzgoja - nakon što je godinama konzumirao namirnice iz konvencionalne proizvodnje i zloupotrebljavao vlastiti organizam - onda tek počinju shvaćati koja je vrijednost biodinamičke proizvodnje. Problem je i u tome što se ljudi okreću za biodinamički uzgojenom hranom tek zbog - bolesti! A baš bi trebalo biti obrnuto: s biodinamički uzgojenom hranom mi moramo čuvati zdravlje.

Energija Svemira i preci

- Znam, čudno je kad mi kažemo da radimo s energijom Svemira, gledaju nas kao čudake. Možda je to samo marketinški termin, ali drugačije nisu radili ni naši preci. U skladu s prirodom, prenoseći znanja i iskustva s koljena na koljeno... Danas prosvijećeni ljudi traže biodinamičke proizvode, dolaze iz Zagreba do nas, odasvud. Kupac iz Njemačke, koji je slučajno došao do našeg štanda, kad je vidio po kojoj se cijeni prodaju biodinamički proizvodi, rekao je da je to gešenk! Poklon! Nas u biodinamičkoj proizvodnji hrane nema puno, ali i proizvoda koje imamo ne treba čovjeku puno. Možete li zamisliti da salate iz biodinamičkog uzgoja čovjek mora konzumirati upola manje nego salate iz intezivnog industrijskog uzgoja jer, razlika je - u energiji, sastavu, kvaliteti! Evo, zapitajmo se: možete li se danas najesti jedne kriške kruha s namazom? Ne! Morate ga pojesti puno više jer je - prazan! Ako nakon ručka djeca u frižider odlaze još zagledavati kakvu smo hranu za ručak imali? Zar se poslije ručka može ostati gladan?

Još poklanjamo

- Hrana koju mi proizvodimo iz biodinamički uzgojenog voća i povrća još nema svoju financijsku vrijednost. Evo, cijeli se Advent smrzavamo na Trgu Republike i prodajemo na štandu, ne zbog zarade jer, kako je Nijemac rekao - naša je cijena kao gešenk, nego zato da tu hranu učinimo dostupnom ljudima.
I zato što vjerujem da bismo u Međimurju u biodinamičkoj proizvodnji mogli proizvoditi izvrsnu hranu, a kako sam ja trgovac s višedesetljetnim iskustvom, onda znam da hrana koju se nudi mora i izgledati lijepo i trajati. Danas je na snazi i cijeli niz propisa koje treba zadovoljiti, pa evo - ja imam čak i staklenku graha spremljenu pred petnaest godina koju sam namjerno stavila tek na policu, osvijetljenu, bez zaštite, da vidim što će biti. Besprijekorna je još uvijek! Imala sam pekmeze koji su već kristalizirali, a bili su izvanrednog teka, arome...

Pogon u bivšoj kasarni?

- Pokrenula sam inicijativu da se nama koji smo u biodinamičkom gospodarenju osigura uvjete za preradu, konfekcioniranje i ambalažiranje hrane u bivšoj kasarni. Tamo je bila ogromna kuhinja, pa da se tamo uredi prostor koji bi zadovoljavao HACCP norme, jer mimo propisa se ne može. Tamo bismo mogli educirati nove proizvođače (ali i konzumente), ulazimo u Europu. Mislim da naše vrijeme dolazi i da ćemo onda i za svoj rad, za kvalitetu koju pružamo, postići i primjerenu cijenu. Makar, cijena nije cilj. Cilj je nešto drugo. Iz dana u dan sve je više ljudi svjesno - što je to drugo.

Autor: Marijan Belčić


Izvori

Međimurje - županijske novine


Tagovi

Biodinamička poljoprivreda Ekološka poljoprivreda Certifikat Uzgoj povrća Voćarstvo

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi