Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Povrće
  • 17.11.2009.

Bez uvoza sušenoga povrća ne bi bilo Vegete

Država je kriva jer 19 godina nije poticala uzgoj povrća, nego samo pšenicu i kukuruz. Podravkini proizvodi nalaze se na pola milijuna prodajnih mjesta u svijetu i to je golemi neiskorišteni potencijal

  • 816
  • 39
  • 0

Podravka nije tvrtka od strateškog državnog interesa, tvrdi šef Atlantic grupe Emil Tedeschi. No, Miroslav Vitković, zamjenik predsjednika Uprave Podravke, uzvraća: Podravka je najvažnija hrvatska prehrambena tvrtka i država treba zadržati utjecaj.

Tko je u pravu?

Niti je do kraja u pravu Tedeschi koji tvrdi da bi država jednako tako nacionalnim interesom mogla proglasiti bilo koju veliku domaću kompaniju, a ni Vitković kad Podravki daje značaj koji nema.

Za tezu da Podravka nije tvrtka od nacionalnog interesa, argumenata je bezbroj, a najvažniji je da tvrtka gotovo svu primarnu poljoprivrednu sirovinu uvozi iz drugih zemalja: od mesa i povrća do voća i šećera. Za takvu je situaciju, valja priznati, najveći krivac ipak država koja u 19 godina nije učinila ništa da strateški umreži primarnu proizvodnju s domaćom prerađivačkom industrijom. Koprivnička tvrtka uvozi gotovo sve sušeno povrće za Vegetu, juhe i druge proizvode. Riječ je o otprilike 6000 tona sušenog povrća godišnje.

Nema ni svježeg povrća

Pribroji li se tome da Podravka godišnje treba i 20-ak tisuća tona povrća u svježem stanju, to znači da bi samo za potrebe koprivničke kompanije povrćem trebalo u Hrvatskoj zasaditi cijelu Podravinu, Slavoniju i još neke dijelove Hrvatske! Iz Egipta se, primjerice, godišnje uveze gotovo 900 tona sušenog luka za Vegetu i juhe, za što afričkim uzgajivačima prije procesa sušenja treba oko 9000 tona svježeg. Najviše sušena povrća Podravka uvozi iz Poljske, Češke i Njemačke, a zamrznuto, koje se pakira i prodaje u škrinjama, dolazi iz Belgije i Italije. Koprivničkoj kompaniji godišnje treba i oko 1600 tona sušene mrkve, 700 tona sušena krumpira i 1150 tona pastrnjaka. Ako se zna da za jedan kilogram sušenoga treba proizvesti otprilike deset kilograma svježeg povrća, te multiplicirane brojke zvuče doista nestvarno. Slična je situacija i sa stokom. Mesna industrija Danica svoje godišnje potrebe za 3500 junadi i 25.000 svinja većim dijelom podmiruje iz inozemstva - junad iz Rumunjske i Poljske, a svinje iz Austrije, Njemačke i Nizozemske. Država je opet posve zakazala.

Razgovori sa seljacima

Za drugu tezu da je Podravka nacionalni interes također je dosta elemenata. - Podravka može biti lokomotiva razvoja cijelog sektora. Njezini su brendovi prisutni na više od pola milijuna prodajnih mjesta u cijelom svijetu. Zamislite tu snagu - kaže Vitković i dodaje da Podravka jedina u Hrvatskoj ima zaokružen proizvodni asortiman u slučaju izvanrednih situacija.

Njegovi su argumenti na mjestu, no nisu promašeni ni oni novog ministra gospodarstva Đure Popijača koji je javno ustvrdio: “Čemu strah od domaćega kapitala?”

Ili, hoće li Podravka biti manje strateška nacionalna kompanija ako njezin 26-postotni dioničar, umjesto države postanu Agrokor, Vindija, Kraš ili Atlantic?

Jurčić: To je neiskorišteni potencijal

Dr. Ljubo Jurčić, budući šef NO-a Podravke, ističe da je riječ o strateškoj državnoj kompaniji iz više razloga. Podravka ima golemi potencijal u sektoru, što može biti motor razvoja cijelog sektora. - Teško je danas naći takvu koncentraciju iskustva u prehrambenoj tehnologiji i prodaji u inozemstvu. No, ti potencijali nisu iskorišteni - ističe Jurčić. Naglašava kako nije protiv privatizacije Podravke, ali tek kad se svi potencijali aktiviraju. Prije toga mora se uspostaviti sinergija Podravkine strategije i Vladine strategije za domaću prehrambenu industriju.


Izvori

Jutarnji list


Tagovi

Povrtlarstvo Povrće Uvoz Podravka

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kmečki Glas iz susjedne Slovenije prošle je godine obilježio 80 godina rada na informiranju poljoprivrednika. Ova vodeća agrarna redakcija z Dežele danas zapošljava 24 medijska djelatnika te uz tjednik i portal ima bogatu izdavačku djelatno... Više [+]