Posljedice suše vidljive su na krumpiru i svom ostalom povrću. Tamo gdje nema navodnjavanja prinosi se smanjuju i više od 50 posto, veli Guido Crnobori iz Agroistre.
Još se jednom pokazalo da poljoprivrede u Istri nema bez navodnjavanja. Na Puljštini prave kiše nije bilo od početka travnja dok su u svibnju pale zanemarive četiri litre kiše, a u Pazinu pet. Sunce nemilice prži, maksimalne temperature zadnjih sedam dana kreću se od 26 do 30 stupnjeva Celzija. Posljedice suše vidljive su na krumpiru i svom ostalom povrću, a već stradavaju i masline, posebice mladi nasadi.
- Suša je katastrofalna. Povrće nema pravu težinu i pravi izgled. Tamo gdje nema navodnjavanja prinosi se smanjuju i više od 50 posto. Tamo gdje zemlja nije bila spremna posljedice suše jako će se osjećati. Profesionalni proizvođači imaju uglavnom navodnjavane nasade, jer bez vode se više nitko ne usudi ići u ozbiljnu proizvodnju povrća.
Sadimo kulture koje trebaju vodu - paprike, rajčice, dinje... Troškovi su sada veći i do 30 posto, jer povrće treba navodnjavati. Međutim, otkupne cijene ostaju iste zbog uvoza povrća iz Španjolske, Italije, Tunisa. Formiranje cijena u Hrvatskoj diktira ponuda na europskom tržištu. Veliki lanci uvoze robu po određenoj cijeni i mi se u Hrvatskoj toj cijeni moramo prilagoditi ako želimo prodati svoju robu, veli Guido Crnobori, voditelj poljoprivrede u Zadruzi Agroistra iz Pule.
Poticaji koje poljoprivredni proizvođači u Italiji dobiju iz Europske unije neusporedivo su viši negoli hrvatski.
- Počeli smo zalijevati masline jer je suša izuzetno jaka. Treba zalijevati mlade i stare nasade, jer će posljedice suše biti katastrofalne. Maslina je sada u cvatu i vrijeme je zametanja plodova, a stablo je iscrpljeno sušom, poremećen je ciklus razvoja.
Agrolaguna ima mogućnost navodnjavanja jedne četvrtine maslina, odnosno oko 50 hektara, doznajemo od Bruna Legovića iz Agrolagune. Na sjeverozapadnom dijelu Istre posljedice suše tek će se osjećati, veli Marina Kocijančić, savjetnica iz Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu. Srećom, polja industrijske rajčice oko Umaga uglavnom se navodnjavaju. I tu je potrebno zalijevati mlade nasade maslina.
Ipak, suša ima i dobrih strana. Očekuje se manji razvoj bolesti i štetnika, smatraju poljoprivredni savjetnici. Manje je krastavosti na jabuci te plamenjače na rajčici, krumpiru i vinovoj lozi. No, suho i toplo vrijeme pogoduje razvoju pepelnice na vinovoj lozi posebice u onim vinogradima koji su lani stradali. Zato se ovih dana preporuča prskanje protiv pepelnice i to svakih 14 dana.
Središnja i sjeverna Istra kao i obično imaju više vlage. Prema riječima Mirana Gortana, voditelja područne službe HZPSS-a, ukoliko ubrzo padne kiša, nasadi neće bitno stradati. Problema bi moglo imati stočarstvo. Za prvi otkos livada početkom svibnja bilo je dovoljno vlage, ali pitanje je što će biti s drugim otkosom, koji se obavlja početkom lipnja.
- Definitivno poljoprivrede nema bez navodnjavanja, odnosno ona nije ekonomski isplativa. Istra trpi velike štete od suše. Zbog toga smo zainteresirani stvoriti pretpostavke za pokretanje izgradnje sustava navodnjavanja. Nažalost, proces je izuzetno spor. Od početka inicijative do dobivanja građevinske dozvole potrebno je najmanje dvije godine. Nadamo se da ćemo ove godine dobiti prvu građevinsku dozvolu, i to onu za sustav navodnjavanja u OKPD-u Valtura, komentirao je sušu Milan Antolović, županijski pročelnik za poljoprivredu.
Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda, temperature u svibnju bile su iznad prosjeka, a padaline daleko ispod. Posljednjih tjedan dana maksimalne temperature u Istri bile su od 26 do 30 stupnjeva Celzija, a minimalne od 14 do 21 stupanj. Temperature na pet centimetara ispod zemlje kretale su se od 16 do 38 stupnjeva.
Autor: Jasna ORLIĆ
Izvori