Bečki pročišćivač vode postaje samodostatan

Bečki pročišćivač vode koji je u pogon pušten 1980. godine u međuvremenu se prostire na površni veličine Vatikana. Pročišćena voda koja iz njega izlazi ne ostavlja nikakav ekološki otisak i puno je čišća od dunavske u koju se vraća.

Iz kupaonice u utičnicu

Iz 2400 kilometara dugačkog bečkog sustava postrojenje u sekundi zaprimi 6.400 litara otpadnih voda, što odgovara količini vode kojom se do vrha može napuniti 40 kada za kupanje.

Pročišćavanjem otpadnih voda svakodnevno se prikupi oko 15 tona mulja i otpada. Na pokretanje jednog tako velikog postrojenja odlazi čak 1% ukupne gradske potrošnje električne energije.

Bečki je pročišćivać pored Londona i Pariza treći po veličini u Europi. Zapošljava 170 ljudi i u pogonu je 24 sata na dan, a godišnji troškovi njegova rada iznose 84 milijuna eura.

Korištenje enrgije iz otpadnog mulja

Zahvaljujući novom projektu uprave poduzeća koji podrazumijeva efikasno korištenje energije iz otpadnog mulja bečki bi prošićivač od 2020. godine u potpunosti trebao samoopskrbljivati energijom. To predstavlja veliki uspjeh s obzirom da se pročišćivači vode ubrajaju u najveće komunalne potrošače energije.

Izgradnja novog postrojenja za proizvodnju plina tj. šest 30 metara visokih spremnika za mulj zapremine od 75.000 kubičnih metara Beč će koštati 250 milijuna eura.

Proizvodnja plina

Inovativni postupak prerade mulja u plin razrađen je u suradnji s Tehničkim sveučilištem iz Beča, a gradska je uprava 2012. godine odobrila cijeli projekt.

U Beču godišnje nastane dva milijuna kubičnih metara mulja koji će bakterije u buduće u novim spremnicima uz izostanak kisika pretvarati u plin. Riječ je o 20 milijuna kubika plina godišnje. Istrunuli će se mulj ispumpavati iz spremnika i spaljivati, a plin će biti filtriran i preusmjeravan u termoelektranu.

Pritom neće nastajati samo mehanička energije koja će uz pomoć generatora pretvarati u struju nego i toplinska energija potrebna za zagrijavanje vode. Dakle izgradnjom novog pogona neće se smanjiti samo potrošnja energije nego i emisije ekvivalenata CO₂ za 40 tisuća tona godišnje.

O kvaliteti projekta svjedoči i činjenica da je 2011. nagrađen europskim Ekološkim Oscarom te veliki interes stručnjaka iz cijelog svijeta koji u Beč dolaze po potrebni know-how.

Foto: pixabay.com, zimig