Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Prijedlog zakona
  • 14.02.2025. 18:00

Apel više od 200 organizacija: Deregulacija novih GMO-a je prijetnja poljoprivredi, okolišu i zdravlju

Ako se novi GMO-i uvedu bez odgovarajuće regulacije i zaštite, to bi imalo ozbiljan ekonomski utjecaj na male i srednje poljoprivrednike u Europi, upozorava preko 200 organizacija pozivajući čelnike EU da odbace deregulaciju genetski modificiranih organizama

Apel više od 200 organizacija: Deregulacija novih GMO-a je prijetnja poljoprivredi, okolišu i zdravlju
Foto: Shutterstock/PeopleImages.com - Yuri A
  • 739
  • 118
  • 0

Drržave članice EU trenutno raspravljaju o prijedlogu zakona koji bi omogućio lakšu upotrebu novih genetski modificiranih organizama (GMO-a), poznatih kao nove tehnologije genetske modifikacije (NGT).

Ako ovaj zakon bude usvojen, moglo bi doći do ozbiljnih posljedica po poljoprivrednike, male proizvođače i potrošače, bioraznolikost i prehrambenu neovisnost u EU, upozorava u zajedničkoj izjavi više od 200 organizacija kojom pozivaju čelnike EU da zaustave deregulaciju GMO-a u EU.

Što znači deregulacija novih GMO-a?

Kako pojašnjavaju, novi prijedlog zakona uključuje mnoge GMO-e koji ne bi podlijegali rigoroznim sigurnosnim provjerama, kakve su bile obavezne za one “tradicionalne”.

Nove tehnologije omogućuju proizvodnju usjeva koji su genetski modificirani, ali na način koji ih izuzima od postojeće regulacije i sigurnosnih testova. To znači da bi moglo doći do puštanja tih usjeva u prehrambeni lanac bez odgovarajuće procjene njihovih potencijalnih rizika za zdravlje ljudi i životnu sredinu.

Osim toga, zakon bi omogućio uvođenje novih genetski modificiranih organizama u Europu bez obveze označavanja tih proizvoda na tržištu.

To bi, smatraju, dovelo do toga da potrošači ne bi mogli razlikovati koji su proizvodi napravljeni od GMO-a, stvarajući ozbiljan problem za one koji žele izbjeći konzumaciju genetski modificirane hrane, ali i za proizvođače koji se protive tome.

Zašto je ovo opasno za male i srednje poljoprivrednike?

Nadalju, kažu, ako se novi GMO-i uvedu bez odgovarajuće regulacije i zaštite, to bi imalo ozbiljan ekonomski utjecaj na male i srednje poljoprivrednike u Europi.

Genetski modificirani usjevi najčešće su pod patentima velikih korporacija, što znači da bi poljoprivrednici bili prisiljeni kupovati skupo sjeme od tih tvrtki, a time bi izgubili slobodu u odabiru sjemena i povećali svoje troškove.

Također, usjevi koji nisu genetski modificirani mogli bi biti kontaminirani GMO-ima, što bi ugrozilo ekološke i GMO-free sektore, jer bi postalo gotovo nemoguće pratiti porijeklo sjemena i garantirati da nije došlo do kontaminacije.

Deregulacija novih genetski modificiranih organizama isto bi tako prema njima mogla dovesti do povećanja tužbi protiv poljoprivrednika, jer bi se velike korporacije mogle pozivati na patente i tužiti male poljoprivrednike koji ne žele koristiti GMO-sjemenje.

Moguće prijetnje za okoliš i zdravlje

Ističu i da znanstvenici iz Francuske, Njemačke i Austrije upozoravaju na moguće opasnosti od novih GMO-a za okoliš i zdravlje ljudi.

Neke od potencijalnih prijetnji uključuju negativne učinke na biološku raznolikost, toksičnost, alergije, kao i širenje novih bolesti.

S obzirom na visoke troškove razvoja novih tehnologija i genetski modificiranih usjeva, teško je vjerovati da će ove promjene donijeti stvarne koristi poljoprivredi, posebno u kontekstu klimatskih promjena.

Suša, visoke temperature i druge nepogode već su postale veliki izazov za poljoprivrednike, a tradicionalni pristupi, poput održivih metoda i inovacija koje ne uključuju GMO, već pokazuju bolje rezultate u prilagodbi na ove stresne uvjete.

GMO-free sektor u opasnosti

"Europska unija je bila predvodnik u zaštiti ekološkog sektora i održive poljoprivrede. Međutim, prijedlog da se novi GMO-i oslobode obaveznih sigurnosnih testova, označavanja i sljedivosti predstavlja ozbiljnu prijetnju za opstanak ekološkog sektora", stoji u zajedničkoj izjavi. 

Poljoprivrednici koji se bave ekološkom proizvodnjom mogli bi, kažu, biti prisiljeni snositi dodatne troškove kako bi dokazali da njihovi usjevi nisu kontaminirani GMO-ima, jer će biti teže pratiti podrijetlo svih usjeva.

Također, prijedlog zakona smanjuje pravo država članica da samostalno odlučuju o proizvodnji genetski modificiranih organizama na svom teritoriju.

Ovdje se, ističu, ne radi samo o političkom pitanju, već o temeljnim pravima i slobodama, jer bi države trebale imati mogućnost da zabrane ili ograniče upotrebu novih GMO-a, kako bi zaštitile svoje poljoprivredne sektore i potrošače.

Pokažite da cijenite ekološke standarde

Stoga više od 200 organizacija, uključujući i tri iz Hrvatske: "Biovrt - u skladu s prirodom", "ZMAG - Zelena mreža aktivističkih grupa" i "Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača" poziva sve zemlje EU da ozbiljno razmotre ovaj prijedlog zakona i da odbace deregulaciju novih GMO-a.

Potrebno je da svi GMO-i, uključujući nove tehnologije genetske modifikacije, budu podvrgnuti odgovarajućim procjenama rizika, označavanju i sljedivosti, kako bi se osigurala sigurnost za okoliš, zdravlje i poljoprivrednu industriju.

Također, naglašavaju, poljoprivrednici i potrošači moraju imati pravo izbora, i to pravo ne smije biti ugroženo zbog interesa velikih korporacija.

Ovaj zakon mogao bi ozbiljno ugroziti raznovrsnost poljoprivrede u EU, povećati troškove za male i srednje poljoprivrednike, smanjiti izbor potrošača i, dugoročno, stvoriti nepopravljive štete za okoliš i zdravlje ljudi.

Odbijanjem ovog prijedloga EU može pokazati da cijeni ekološke standarde i pravo građana na zdravu i sigurnu hranu, zaključuju. 


Tagovi

GMO Prijedlog zakona Deregulacija Europska unija Ekološki standardi Genetska modifikacija


Autor

Ivica Korman

Više [+]

Diplomirani novinar, biciklist, hedonist (ne nužno tim redom). Dugogodišnji novinar i urednik u dnevnim tiskanim medijima, a posljednjih nekoliko godina radio je kao glavni urednik dvotjednog časopisa za poljoprivredu Agroglas.