• Energija
  • 12.12.2011.

Alternativni izvori energije - veliki potencijal poljoprivreda i farme

Slavonija i Baranja imaju velik potencijal za primjenu obnovljivih energetskih izvora, no takvi se alternativni resursi i dalje slabo koriste. Najveći potencijal krije se u šumama te u poljoprivredi i na farmama gdje se od ostataka proizvodnje može dobiti biomasa, obnovljiv izvor energije

  • 1.175
  • 56
  • 0

Iako Slavonija i Baranja imaju velik potencijal za primjenu obnovljivih energetskih izvora, na području hrvatskog istoka takvi se alternativni resursi i dalje slabo koriste.

Sve je to u začetku dok u EU funkcionira već godinama te pomaže selu i ruralnim krajevima podići energetsku učinkovitost, ali i postići energetsku neovisnost te riješiti problem zaštite okoliša. Najveći potencijal krije se u šumama te u poljoprivredi i na farmama gdje se od ostataka proizvodnje može dobiti biomasa, obnovljiv izvor energije. Biomasu čine brojni proizvodi biljnog i životinjskog svijeta; može se dobiti preradom otpada te ostataka poljoprivredne proizvodnje, životinjskog otpada s farmi te iz otpada iz šumarske i srodnih industrija. Isto tako, moguće ju je izravno pretvarati u energiju izgaranjem te tako proizvoditi vodenu paru za grijanje u industriji i kućanstvima, te električnu energiju u malim termoelektranama.

Prednost proizvodnje energije iz biomase među prvima su ozbiljno shvatili u Poljoprivrednoj zadruzi Osatina pa su do danas izgradili dva bioplinska pogona za proizvodnju električne energije - jedan na farmi u Ivankovu u Vukovarsko-srijemskoj županiji, a drugi na farmi u Tomašancima u Osječko-baranjskoj županiji.

Dok je ono u Tomašancima otvoreno nedavno, bioplinsko postrojenje u Ivankovu radi već dvije i pol godine te isporučuje struju u HEP-ovu mrežu i za to prihoduje između 2,2 i 2,5 milijuna kuna na mjesec.

Prema riječima Mirka Ervačića, direktora i vlasnika PZ Osatina, poučeni iskustvima zemalja zapadne Europe uvidjeli su kako je proizvodnja električne energije iz biomase ekološki najprihvatljivije rješenje za zbrinjavanje svih viškova stajnjaka. Objašnjava da se proizvodnja struje temelji na stočarskoj i ratarskoj proizvodnji s njihovih farmi i poljoprivrednih zemljišta. Farme s oko 3000 grla stoke svaki dan proizvedu oko 220 prostornih metara otpada i ta je količina dovoljna za 60 do 70 posto potreba bioplinskog pogona, dok se ostatak namiruje iz biljne proizvodnje.

Na taj su način zbrinuli otpad s farmi i dobili kvalitetnu sirovinu za proizvodnju električne i toplinske energije, kao i humus, kvalitetnu sirovinu za gnojenje poljoprivrednih površina.

Njihovim stopama krenula je i osječka tvrtka Žito koja bi potkraj prosinca trebala pustiti u rad dva bioplinska pogona za proizvodnju električne energije, izgrađena uz jednu od najsuvremenijih farmi muznih krava u Europi - Mala Branjevina.

Kako ističu u Žitu, planirana snaga svakog pogona je jedan megavat, a očekivana godišnja proizvodnja trebala bi dosegnuti 8,2 gigavatsata (GWh) električne energije.

Za proizvodnju električne energije koristit će sve raspoložive sirovine - kruti i tekući stajnjak s farme Mala Branjevina, što čini oko 50.000 tona godišnje, te sa susjedne farme koka nesilica Vuka - oko 10.000 tona godišnje, uz dodatak zelene mase - oko 25.000 tona na godinu.

Ulaganje u pogone vrijedno je 64 milijuna kuna, a prve projekcije pokazuju da bi povrat uloženoga trebao uslijediti unutar 12 godina. Očekivani godišnji prihod po elektrani trebao bi iznositi oko 10 milijuna kuna.

I Belje ima u planu uz svoje farme u Baranji graditi bioplinska postrojenja tako da će taj segment korištenja obnovljivih izvora energije na ovom području biti najrazvijeniji.

»Slavonija svakako ima i veliki potencijal u korištenju Sunčeve energije. Osječko-baranjska županija ima tek 15 posto manje sunčanih sati nego Istra«, rekao nam je Goran Pichler, voditelj Energetske edukacijske agencije (EEA).

Iako smo okruženi prirodnim izvorima energije koje je vrlo lako i jednostavno koristiti, većina ljudi oslanja se na kupnju energije, primjerice struje, koju upotrebljavaju za grijanje, hlađenje, rasvjetu i pokretanje raznih električnih aparata.

No, to ne mora biti tako. Upravo Pichler educira građane o mogućnostima iskorištavanja prirodne energije. U osječkom Donjem gradu, na obali Drave, izgradio je energetski neovisnu kuću koja se pomoću Sunca može grijati, hladiti, ali i proizvoditi, pa čak i prodavati električnu energiju.

Ono što potencijalne investitore najčešće koči u donošenju odluke o početku korištenja obnovljivih izvora energije jest činjenica da ih čekaju velika početna ulaganja. No, još je veći problem, složili su se svi - mukotrpna administrativna procedura za razvoj i realizaciju takvih projekata.

Osijek dobio Sunčanu elektranu

Ovih je dana tvrtka S.E.G. inženjering d.o.o. Osijek pustila u probni rad Sunčanu elektranu SEG 1 za proizvodnju električne energije ukupne vršne snage fotonaponskog generatora 29,52 kW.

Kompleks je smješten uz osječku zapadnu obilaznicu, kod ulaza na autocestu. Ta je elektrana od velike važnosti za Osječko-baranjsku županiju jer predstavlja prvi takav realizirani projekt na tom području. Elektrana dokazuje i da se solarna energija na ovome području itekako dobro može iskoristiti. Proizvedena »zelena« električna energija predavat će se HEP-ovoj trafostanici koja je u neposrednoj blizini Sunčane elektrane.

Autor: MAJA SAJLER GARMAZ


Tagovi

Energija Biomasa Poljoprivredna proizvodnja Farma Stajnjak

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi