• Posjet Hrvatskoj
  • 23.06.2021. 16:30

Aleksandar Bogićević: Dok čekamo ulazak u EU, otvaramo se Rusiji, Kini i Bliskom Istoku

Škotska ima viski, mi imamo rakiju, a nismo ju uspjeli brendirati i plasirati na svjetsko tržište. To je ono na čemu trebamo više raditi, kaže u razgovoru za Agroklub Aleksandar Bogićević, pomoćnik ministra poljoprivrede Republike Srbije

Foto: Maja Celing Celić
  • 227
  • 111
  • 0

Aleksandar Bogićević, prvi čovjek sektora za ruralni razvoj pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vlade Republike Srbije, posjetio je s delegacijom proteklog tjedna Istru i Slavoniju. U fokusu njihova putovanja bili su primjeri dobre prakse u segmentu vinarstva i stočarstva, ali i administracije te EU fondova. U Istri su obišli Vinistru, najveći vinski događaj od početka pandemije, dok su se u Đakovu susreli s članovima Saveza udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda. Bila je to i prilika za razgovor u kojem smo htjeli saznati kakve dojmove nose iz Hrvatske, gdje je Srbija danas u procesu pristupanja Europskoj uniji, te kakva su očekivanja, planovi. 

Ovih ste dana posjetili Hrvatsku, kojim povodom? 

Inicijativa je bila da se sastanemo s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede Hrvatske i da porazgovaramo oko savjetodavnih službi, ali i oko IPARD-a, budući da ste vi već u EU i koristite ta sredstva. Istru smo izabrali zbog Vinistre, a razlog je što naše resorno ministarstvo već drugu godinu promiče strategiju razvoja vina i vinogradarstva u Srbiji. Mogu vam reći da su prošle godine izdvojena ogromna sredstva, a bit će i ove. U dvije godine smo sa 6.000 hektara zabilježenih u vinskom registru došli do čak 20.000 ha nasada. Razvoj vina i vinogradarstva je bio jedan od osnovnih motiva da dođemo baš u Istru.

Bogićević: Mogli bismo vas prestići u vinarstvu

Kakve dojmove nosite iz Istre, perjanice domaćeg vinskog biznisa. Možete li komparirati stanje sektora u Srbiji i Hrvatskoj, a kada govorimo o proizvodnji vina?

Imate ozbiljne vinare, vinarije. S predstavnicima Istarske županije obišli smo sajam, a pošto u delegaciji imamo i savjetnicu za stočarstvo, posjetili smo i jednu mljekaru te uljaru. Istra ima tradiciju proizvodnje vina, što je neosporno. Međutim, kako smo mi krenuli u zadnje dvije godine, s mjerama koje imamo u tom sektoru, mislim da ćemo vam vrlo brzo moći parirati, ako ne i prestići vas.

Kada pričamo o ulaganjima i putu prema EU, nameće se pitanje, koji su aduti Srbije za jedno veliko tržište koje broji pola milijarde ljudi? Jeste li identificirali neke posebne proizvode ili niše u kojima smatrate da Srbija ima primat? Ili nekakvu posebno dobru poziciju u odnosu na ostatak europskog tržišta. Što mislite donijeti novoga Europi? 

Ono što mi se svidjelo u Istri je da su sve brendirali, zaštitili su svoje geografsko porijeklo i to je ono na čemu smo i mi polako počeli raditi. Međutim, imamo dosta svojih proizvoda koje su nam drugi preoteli. Naš je zadatak da ih brendiramo. Škotska ima viski, mi imamo rakiju, a nismo ju uspjeli brendirati i plasirati na svjetsko tržište, a maltene svaka kuća u Srbiji ju proizvodi. To je ono na čemu trebamo više raditi. 

Ono što možemo ponuditi EU je i naše voće koje je visoke kvalitete, koje se već nalazi na tom tržištu. Plan je urediti i veterinarske uredbe, ispraviti pojedine pravilnike kako bismo mogli krenuti s izvozom mesa. Puno toga možemo ponuditi jer imamo tradiciju. Mislim da ćemo vrlo brzo doći u situaciju da naši proizvodi idu što više na EU tržište.

Najveći izazov je financijska konstrukcija

Kako se srpska administracija prilagodila zahtjevima Bruxellesa? Jesu li se konzultanti uigrali u poziciji posrednika kod IPARD natječaja? Je li sustav protočan i funkcionira li u rokovima? 

Sve što je bilo novo, bilo je i strano, nepoznato. Osim dokumentacije, kod srpskih je seljaka bio problem i financijske konstrukcije, što je jedan od najvećih izazova. Kada je riječ o IPARD sredstvima, prvo morate uložiti svoja i čekati na povrat. Zato je Ministarstvo ove godine odlučilo izmjenom Zakona o poljoprivredi i ruralnom razvoju uvesti avansno plaćanje. Dakle, mi avansiramo 50 posto, a ostalo pri završetku projekta.

Kako su se bankari na to priviknuli, koliko su oni spremni sudjelovati u takvom financiranju? Ipak je riječ o nešto drugačijoj logici?

Neke su banke spremne, neke nisu. Neki imaju bolje uvjete, neki lošije. S njima se dogovaramo kao i do sada u nacionalnom programu gdje raspisujemo kredite za poljoprivrednike. Već dolazi do nekog reda. Isto je i s konzultantskim kućama gdje je u početku bilo problema i nepoznanica. Međutim, radili smo na edukaciji pa se već iskristaliziralo koje su dobre i imaju uspjeha u apliciranju te čiji su aplikanti dobili sredstva. 

Pretpostavljam da su prve IPARD mjere bile najbliže ulaganjima u tehnologije, obnovu strojnog parka?

Da, to je ono što nam je najviše trebalo. Mislim da je obnova mehanizacije koja je kod nas stara preko 30 i 40 godina, najpotrebnija. Ako se ne varam, imali smo 500 zahtjeva. 

Srbiji treba zatvoreni proces proizvodnje

A investicijske, postoji li plan povećanje obujma proizvodnje, konkurentnosti, kvalitete? 

Da, to je mjera 3, gdje je već manje aplikanata. Ali, moram reći da naši poljoprivrednici polako shvaćaju da je zatvoreni proces proizvodnje ekonomski najisplativiji. To i udruživanje. Htjeli ne htjeli, prije ili kasnije, ako žele opstati na tržištu, morat će u svom domaćinstvu zatvoriti proces proizvodnje ili to riješiti udruživanjem. Moramo više pažnje obratiti na preradu jer je to ono što nedostaje, ta dodatna vrijednost. Znaju poljoprivrednici što mogu iskoristiti od subvencija. Moram napomenuti da u Ministarstvu godišnje izdvajamo oko 43 milijarde dinara (366 milijuna eura, nap.a.) za direktna davanja mjera ruralnog razvoja, bez IPARD-a.

Koliko je do danas plasirano sredstava kroz IPARD u srpski agrar?

Do sada je raspisano pet poziva za mjeru 1 - primarna poljoprivredna proizvodnja, tri poziva za preradu poljoprivrednih proizvoda te jedan poziv za ruralni turizam. Na sva tri poziva ukupno je bilo 1.400 prijava. Bruto vrijednost investicija bila je oko 300 milijuna eura. 

Otvoreni prema Rusiji, Kini i Bliskom Istoku

Kakva su očekivanja administracije, u kojem razdoblju mislite da bi Srbija mogla postati punopravna članica EU budući da su pregovori otvoreni već sedam godina? 

To ne ovisi od nas, nego Europske komisije. Mi smo tu da pregovaramo, da otvaramo poglavlja jer je to i naš put. Međutim, dok se ulazak u EU ne realizira, otvaramo se drugim pravcima, a tu konkretno mislim na Rusiju, Kinu te bliskoistočne zemlje. Imamo više mogućnosti za koje vjerujem da ćemo znati iskoristiti. 

U pristupanju EU, administracija Srbije odlučila se za pomoć susjedne Mađarske, koliko Vam znače iskustva postojećih država članica u kreiranju poljoprivrednih politika?

Gledamo ne ponoviti greške koje ste imali vi ili Mađari. Svaka pomoć i suradnja je dobrodošla. Vaši su eksperti kod nas uključeni u dosta radnih grupa, suradnja s vašim ministarstvom je jako dobra. Sve ono što je nama nedoumica i za što mislimo da bismo mogli pogriješiti, možemo naučiti od vas ili, kako se kaže, prepisati.  


Tagovi

Aleksandar Bogićević Srbija Ulazak u EU IPARD Brendiranje Vinogradrarstvo Vinarstvo Ruralni razvoj


Autor

Vedran Stapić

Više [+]

Jedan od osnivača Agrokluba. Vlasnik SLinka, bavi se organizacijom, razvojem novih proizvoda i rješenja, a s vremena na vrijeme, u trenucima inspiracije nešto i napiše :)

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Državna ergela lipicanaca, Đakovo :) #konji #slavonija