Aktivno do većih EU potpora poljoprivredi!

Poučeni iskustvima koja imaju s isplaćivanjem poticaja iz državnog proračuna, ne čudi kako poljoprivrednici imaju visoka očekivanja od Zajedničke poljoprivredne politike. S obzirom da svojim prijedlozima mogu utjecati na njezinu reformu, Ministarstvo poljoprivrede organiziralo je javne rasprave po županijama. Svoj model raspodjele potpora za razdoblje do 2020. godine, Hrvatska mora dostaviti u Bruxelles do 01. kolovoza., a visina dobivenih sredstava ovisit će i o spremnosti poljoprivrednika na dodatne edukacije.

Republika Hrvatska, kao i ostale članice Europske unije, ima mogućnost izbora najprihvatljivijeg modela potpora za domaće proizvođače. Javna će rasprava trajati do kraja svibnja, a Ministarstvo poljoprivrede izradilo je svoju viziju dodjele potpora proizvodnji. Za izradu modela raspodjele potpora, Europska je Komisija navela određene smjernice, prema kojima prednost imaju mladi poljoprivrednici i obiteljska gospodarstva zaslužena za naseljenost u ruralnim područjima te agrookolišne mjere koje će omogućiti održivi razvoj.

Prijedlozi koji dopunjuju viziju Ministarstva stižu iz Udruge OPGH i HPK

U domaćem Ministarstvu ozbiljno slijede tek naputak Komisije vezan za agrookolišne mjere i tu stavljaju na raspolaganje 111,9 milijuna eura, dok je za poticaj mladih poljoprivrednika namijenjeno samo 7,46 milijuna eura. Zašto je tome tako, nije jasno stručnjacima sektora poljoprivrede i gospodarstva, koji upozoravaju da je naša poljoprivreda „stara“. Naime, tek je osam posto naših poljoprivrednika mlađe od 40 godina, a istovremeno imamo 50 posto proizvođača starijih od 60 godina. Iz Ministarstva navode da im je cilj izrada modela koji će omogućiti poticanje pojedinih proizvodnji, ali i dugoročno utjecati na povećanje proizvodnje.

"Izuzetno nam je drago što je živa rasprava već počela. Zaprimili smo jako puno prijedloga na korist naših poljoprivrednih proizvođača. Radi se o mogućnosti dodjele novih prava na plaćanja u 2015.-oj, što nam je interes, prije svega, radi stavljanja na raspolaganje državnog poljoprivrednog zemljišta, ali i povećanje specifičnih potpora u ovoj godini, sa 35 milijuna na 100 milijuna kuna te dio koji se odnosi na zelena plaćanja, tzv. greening, a posebno nas veseli mogućnost dodatne potpore mladim poljoprivrednim gospodarstvima.

Predlažu povećanje potpore za prve hektare, mi smo predložili dodatne potpore za prvih sedam hektara, a predlaže se od 15 do 20, zatim predlaže se veća potpora za male OPG-ove, drugačiji iznosi izračuna za specifičnu potporu te drugačiji omjeri u proizvodno vezanim plaćanjima. Ono što nas jako veseli u prijedlogu je potpora za voće i povrće, gdje će uz osnovno plaćanje od 2.100 kuna, voćari dobivati još oko dodatnih 200 eura po hektaru, uz temeljni uvjet udruživanja proizvođača!

Greening predstavlja 30 posto omotnice, a obvezan je za zemlje članice EU, tj. gospodarstva veća od 15 ha. Oko pet posto površine takvih gospodarstava mora se ozeleniti. Tri su kriterija za ispunjavanje uvjeta greeninga: održavanje livada i pašnjaka, uspostava ekološki značajnih područja i plodosmjena (za površine od 10 do 30 hektara najmanje dva usjeva, a na većima tri). Samo 8.500 gospodarstava u Hrvatskoj mora ispuniti taj uvjet, s obzirom na veliku usitnjenost površina", riječi su Snježane Španjol, zamjenice ministra poljoprivrede.

U HPK su mišljenja da će to dodatno zakomplicirati stvari. "Ljudi neće biti vični tome kako zadovoljiti određene kriterije da povuku ta sredstva", smatra Matija Brlošić. Pitaju se hoće li uopće država iz svog proračuna dostaviti potrebna sredstva? Ako ne, sve spomenuto pada u vodu, a s obzirom da smo u teškoj situaciji, ne bi ni to nikoga začudilo. Jesi li poljoprivrednici spremni na novosti koje dolaze? Cjeloživotno učenje je uvjet koji će svi proizvođači morati zadovoljiti. U HPK smatraju kako je razina informiranosti proizvođača još uvijek zabrinjavajuća.

Spriječimo potpore po mjeri velikih

U Udruzi OPGH Život, izradili su i plan raspodjele dodatnih potpora, za koje mnogi već smatraju da će pogodovati velikima. Naime, dodatnu će potporu dobivati gospodarstva za prvih sedam hektara posjeda, što u Ministarstvu opravdavaju prosjekom veličine posjeda koji iznosi 5,6 hektara. U model se uklapa 77,5 posto malih gospodarstava. Poduzeća koja raspolažu površinama većim od 2.000 hektara, imaju na raspolaganju 300 eura za svaki hektar površine.

Kako bi se spriječilo pogodovanje velikima, Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Život nudi rješenje po kojem bi gospodarstva potporu dobivala za prvih 30 hektara, a vlasnicima parcela većih od 2.000 hektara namijenjeno bi bilo 221 do 223 eura po hektaru poljoprivredne površine. U ovaj bi se model, navode iz Udruge, uklapalo čak 95 posto gospodarstava.