• Zakon o OPG
  • 13.03.2018. 09:00

Ako se pomagalo Agrokoru, mora se pronaći model pomoći za 50 tisuća blokiranih OPG-ova

Sabor je raspravljao o konačnom prijedlogu Zakona o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.

Foto: Bigstockphoto/dolgachov
  • 1.049
  • 155
  • 1

Zakon o poljoprivrednom zemljištu stupio je na snagu prošli tjedan. Uskoro bi i Zakon o OPG-u mogao biti izglasan. Naime, Sabor je raspravljao o konačnom prijedlogu Zakona o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koji bi po prvi put trebao urediti status obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i pružiti im zaštitu kakvu zaslužuju.

"Ubrzanim tempom radimo na propisima kojima ćemo postaviti dobre temelje za zaokret trendova poljoprivredne proizvodnje. Zakon o poljoprivrednom zemljištu koji je od petka na snazi želimo što prije implementirati pa održavamo radionice za jedinice lokalne samouprave koje će dodjeljivati državnu zemlju poljoprivrednicima. Sabor raspravlja o Konačnom prijedlogu zakona o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koji će po prvi puta urediti status obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i pružiti im zaštitu kakvu zaslužuju", rekao je jučer u Osijeku ministar Tomislav Tolušić

Zakon o poljoprivrednom zemljištu je stupio na snagu!

Na Zakon koji inače nemaju druge zemlje članice EU, reagirao je i HSS odnosno Davor Vlaović u ime Kluba zastupnika te stranke. 

"Svjesni smo da pojedini zakon sam ne može donijeti potrebne promjene, potrebno je mijenjati ukupan odnos prema poljoprivredi jer u Hrvatskoj imamo oko 164.458 poljoprivrednih gospodarstava, od toga  2.554 trgovačka društva, 2.174 obrta, 347 zadruga, 192 ostala gospodarska oblika i 159.191 obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo", rekao je Vlaović. 

Nositelj OPG-a trebao bi biti samo onaj s prebivalištem u Hrvatskoj

Dodao je kako je predloženi Zakon varijanta Zakona o obrtu s vrlo sličnim odredbama, te kako se od Zakona očekivalo puno više odredbi koje bi definirale specifičnosti poljoprivredne proizvodnje i dale prostor poljoprivrednim proizvođačima da se razvijaju kao proizvođači hrane, a ne da se gase, nestaju ili jedva preživljavaju, kakva je situacija danas u obrtništvu. Naglasio je kako se poljoprivredna gospodarstva gase i zatvaraju, da ih ima oko 40 tisuća manje u Upisniku u odnosu na 2011. godinu, te da se od Zakona o poljoprivrednim gospodarstvima očekuju konkretne mjere koje će rezultirati poboljšanjem, a ne novim opterećenjem  poljoprivrednicima.

"HSS smatra da nositelj OPG-a može biti samo onaj tko ima prebivalište u Republici Hrvatskoj, tako štitimo svoju državu, svoju poljoprivredu. Onaj tko se bavi poljoprivredom u Hrvatskoj u Hrvatskoj treba živjeti, a može biti Nizozemac, Danac ili bilo tko drugi koji će svojim znanjima oplemeniti hrvatsko gospodarstvo  i hrvatsku poljoprivredu. Neka plaća poreze u Republici Hrvatskoj. Podržavamo da član OPG-a ne može imati otvoren obrt, ali ne može imati niti poduzeće što predloženi Zakon omogućava. U prošlim natječajima to je bilo umjetno stvaranja povoljnijih uvjeta za pojedince koji su dobivali EU sredstva i hrvatsko poljoprivredno zemljište . To nije dobra praksa zato član OPG-a ne smije biti istovremeno osnivač poduzeća", naglasio je Vlaović, stoji u priopćenju HSS-a. 

Nisu zadovoljni ni odredbom o označavanju poljoprivrednog gospodarstva. Sjedište poslovanja ili izdvojeni pogon moraju biti vidno označeni. Označavanje svakog stroja, opreme i svake proizvodne katastarske čestice nama nije prihvatljivo i nije dobro. Traže promjenu te odredbe.
Predlažu i povećanje Standardnog outputa (SO). SO nije dobit poljoprivrednog gospodarstva već samo ekonomski rezultat, on se izračunava kao pretpostavljeni prihod, bez rashoda. Prag od 3.000 € SO-a za ulazak u obvezni sustav osiguranja je prenizak. Mnogi će, smatraju, iz razloga jer neće moći plaćati obvezne doprinose, pakirati kofere za Dansku ili Irsku, a prije svega će to činiti Slavonci. 

Riješiti status učenika i studenata 

"Nije dobra niti odredba da na jednoj adresi smije biti samo jedan OPG. Često u jednom dvorištu žive dvije do tri generacije, obitelji koje rade samostalno jer su mladima dali priliku za osamostaljenje. Nemojmo ograničavati mlade ljude i tjerati ih povratku u obiteljske zajednice, taj oblik gospodarstva  je nestao u prvoj polovini 20 stoljeća", dodao je. 

Napokon Zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu

Osvrnuo se i na status učenika i studenata koji su dio OPG-a i koje se obvezuje na upis u Upisnik OPG-ova, ali nisu  definirana njihova prava redovnih učenika ili studenata. "Ako želimo da se mladi bave poljoprivredom, da se obrazuju za poljoprivredna zanimanja, nema potrebe ograničavati ih. Mladi samo s potrebnim znanjima mogu biti konkurentni, primjedba agronomske struke je da Zakon ne podržava i ne stimulira obrazovanje i znanje  u poljoprivredi. 

Model udruživanja također nije dobro riješen i treba pronaći stimulativne modele udruživanja u poljoprivredi, to bi moglo osigurati konkurentnost i smanjiti broj blokiranih poljoprivrednika. Ako se pomagalo Agrokoru, mora se pronaći model pomoći za 50 tisuća blokiranih OPG-ova i malih poljoprivrednika. Tako ćemo sačuvati život u Slavoniji Baranji i Srijemu. Promišljajmo hrvatski, kupujmo hrvatsko i sačuvajmo hrvatsku poljoprivredu", zaključio je Vlaović.


Tagovi

Zakon o OPG Sabor Davor Vlaović Tomislav Tolušić


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Željka je diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).