• Zakon o OPG
  • 13.03.2018. 09:00

Ako se pomagalo Agrokoru, mora se pronaći model pomoći za 50 tisuća blokiranih OPG-ova

Sabor je raspravljao o konačnom prijedlogu Zakona o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.

Ako se pomagalo Agrokoru, mora se pronaći model pomoći za 50 tisuća blokiranih OPG-ova
Foto: Bigstockphoto/dolgachov

Zakon o poljoprivrednom zemljištu stupio je na snagu prošli tjedan. Uskoro bi i Zakon o OPG-u mogao biti izglasan. Naime, Sabor je raspravljao o konačnom prijedlogu Zakona o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koji bi po prvi put trebao urediti status obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i pružiti im zaštitu kakvu zaslužuju.

"Ubrzanim tempom radimo na propisima kojima ćemo postaviti dobre temelje za zaokret trendova poljoprivredne proizvodnje. Zakon o poljoprivrednom zemljištu koji je od petka na snazi želimo što prije implementirati pa održavamo radionice za jedinice lokalne samouprave koje će dodjeljivati državnu zemlju poljoprivrednicima. Sabor raspravlja o Konačnom prijedlogu zakona o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koji će po prvi puta urediti status obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i pružiti im zaštitu kakvu zaslužuju", rekao je jučer u Osijeku ministar Tomislav Tolušić

Zakon o poljoprivrednom zemljištu je stupio na snagu!

Na Zakon koji inače nemaju druge zemlje članice EU, reagirao je i HSS odnosno Davor Vlaović u ime Kluba zastupnika te stranke. 

"Svjesni smo da pojedini zakon sam ne može donijeti potrebne promjene, potrebno je mijenjati ukupan odnos prema poljoprivredi jer u Hrvatskoj imamo oko 164.458 poljoprivrednih gospodarstava, od toga  2.554 trgovačka društva, 2.174 obrta, 347 zadruga, 192 ostala gospodarska oblika i 159.191 obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo", rekao je Vlaović. 

Nositelj OPG-a trebao bi biti samo onaj s prebivalištem u Hrvatskoj

Dodao je kako je predloženi Zakon varijanta Zakona o obrtu s vrlo sličnim odredbama, te kako se od Zakona očekivalo puno više odredbi koje bi definirale specifičnosti poljoprivredne proizvodnje i dale prostor poljoprivrednim proizvođačima da se razvijaju kao proizvođači hrane, a ne da se gase, nestaju ili jedva preživljavaju, kakva je situacija danas u obrtništvu. Naglasio je kako se poljoprivredna gospodarstva gase i zatvaraju, da ih ima oko 40 tisuća manje u Upisniku u odnosu na 2011. godinu, te da se od Zakona o poljoprivrednim gospodarstvima očekuju konkretne mjere koje će rezultirati poboljšanjem, a ne novim opterećenjem  poljoprivrednicima.

"HSS smatra da nositelj OPG-a može biti samo onaj tko ima prebivalište u Republici Hrvatskoj, tako štitimo svoju državu, svoju poljoprivredu. Onaj tko se bavi poljoprivredom u Hrvatskoj u Hrvatskoj treba živjeti, a može biti Nizozemac, Danac ili bilo tko drugi koji će svojim znanjima oplemeniti hrvatsko gospodarstvo  i hrvatsku poljoprivredu. Neka plaća poreze u Republici Hrvatskoj. Podržavamo da član OPG-a ne može imati otvoren obrt, ali ne može imati niti poduzeće što predloženi Zakon omogućava. U prošlim natječajima to je bilo umjetno stvaranja povoljnijih uvjeta za pojedince koji su dobivali EU sredstva i hrvatsko poljoprivredno zemljište . To nije dobra praksa zato član OPG-a ne smije biti istovremeno osnivač poduzeća", naglasio je Vlaović, stoji u priopćenju HSS-a. 

Nisu zadovoljni ni odredbom o označavanju poljoprivrednog gospodarstva. Sjedište poslovanja ili izdvojeni pogon moraju biti vidno označeni. Označavanje svakog stroja, opreme i svake proizvodne katastarske čestice nama nije prihvatljivo i nije dobro. Traže promjenu te odredbe.
Predlažu i povećanje Standardnog outputa (SO). SO nije dobit poljoprivrednog gospodarstva već samo ekonomski rezultat, on se izračunava kao pretpostavljeni prihod, bez rashoda. Prag od 3.000 € SO-a za ulazak u obvezni sustav osiguranja je prenizak. Mnogi će, smatraju, iz razloga jer neće moći plaćati obvezne doprinose, pakirati kofere za Dansku ili Irsku, a prije svega će to činiti Slavonci. 

Riješiti status učenika i studenata 

"Nije dobra niti odredba da na jednoj adresi smije biti samo jedan OPG. Često u jednom dvorištu žive dvije do tri generacije, obitelji koje rade samostalno jer su mladima dali priliku za osamostaljenje. Nemojmo ograničavati mlade ljude i tjerati ih povratku u obiteljske zajednice, taj oblik gospodarstva  je nestao u prvoj polovini 20 stoljeća", dodao je. 

Napokon Zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu

Osvrnuo se i na status učenika i studenata koji su dio OPG-a i koje se obvezuje na upis u Upisnik OPG-ova, ali nisu  definirana njihova prava redovnih učenika ili studenata. "Ako želimo da se mladi bave poljoprivredom, da se obrazuju za poljoprivredna zanimanja, nema potrebe ograničavati ih. Mladi samo s potrebnim znanjima mogu biti konkurentni, primjedba agronomske struke je da Zakon ne podržava i ne stimulira obrazovanje i znanje  u poljoprivredi. 

Model udruživanja također nije dobro riješen i treba pronaći stimulativne modele udruživanja u poljoprivredi, to bi moglo osigurati konkurentnost i smanjiti broj blokiranih poljoprivrednika. Ako se pomagalo Agrokoru, mora se pronaći model pomoći za 50 tisuća blokiranih OPG-ova i malih poljoprivrednika. Tako ćemo sačuvati život u Slavoniji Baranji i Srijemu. Promišljajmo hrvatski, kupujmo hrvatsko i sačuvajmo hrvatsku poljoprivredu", zaključio je Vlaović.


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".

Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo