Akcija uklanjanja ambrozije

Unatoč velikim vrućinama, sparinama i iznimno visokim temperaturama koje se u Cetinskom kraju i cijeloj Dalmatinskoj zagori i sada, u pretposljednjem tjednu kolovoza, penju i više od 35 stupnjeva Celzijevih, građani se tog područja samoinicijativno i organizirano uključuju u akcije na uklanjanju ambrozije iz svog okoliša. Takva se hvale vrijedna akcija provodi ovog tjedna u Sinjskom polju i na predjelima Smradova (Glavice), u kojima sudjeluje na desetke zainteresiranih građana.

Naime akcije, koje se uglavnom odvijaju u poslijepodnevnim satima nakon što malko popusti vrućina, uspješno vodi glavički Mjesni odbor sa svojim članovima uz potporu sinjske udruge «Srma», odnosno njezinih volontera. U akcijama je angažirana i po koja traktorska kosilica, dakako i trimer, a svima je zajednički cilj kako iz zemlje iščupati, iskorijeniti, i iz okoliša ukloniti što više ambrozije. Tako bi se smanjile količine žutog peluda (polena) ambrozije, koji se počeo gotovo gomilati u oblacima nad naseljima u cetinskoj dolini nakon što je ta biljka počela cvjetati krajem ovogodišnjeg srpnja i početkom kolovoza.

Očekuje se kako će ta plemenita akcija bar donekle ublažiti tegobe mnogih građana u alkarskom Sinju i okolici, koji su osjetljivi, alergični na pelud ambrozije, najrasprostranjenijeg korova u Sinjskom polju i naseljima. Neki će od njih vjerojatno manje kihati, kašljati i lakše će disati, a i oči će im manje suziti i crvenjeti. Lakše će i disati, a bolje će biti i astmatičarima., kao i onima koji su osjetljivi na promjene na svojoj koži te osjetljivi na probavu. Sad se točno ne zna koliko je osoba u Zagori, posebice u Cetinskom kraju, koje pate od alergije u vrijeme cvjetanja ambrozije, ali dobro upućeni tvrde kako se sve više širi krug alergičara.

Stručnjaci, naime, kažu kako pelud ambrozije najčešće napada sluznicu organa za disanje te da u osjetljivih bolesnika pokrene alergijsku reakciju. Agronomski stručnjaci, primjerice, upozoravaju kako su učinci štetnosti ambrozije iznimno veliki, jer osiromašuje zemljište i znatno utječe na smanjenje prinosa te kvalitete biljnih kultura. Inače, ambrozija je ove godine izrasla do dva metra visine i razgranala se uz putove, gnojnike, međe, napuštena zemljišta, ...Svojim gustišem ta je 'zeljasta' biljka, dakle nezdrava i opasna ne samo za ljude nego i za poljodjelske kulture, pokrila gotovo sve neobrađene oranice i njive u oazi uz rijeke Cetinu, Rumin, Malin, Grab, Rumin..., a ogradila kukuruzišta, povrtnjake i voćnjake na rubnim dijelovima polja. Najstariji ljudi u Cetinskom kraju takvo što još nisu zabilježili u svojoj memoriji, komentirajući kako je ambrozija ovog ljeta u Sinjskom polju najbolje 'rodila' zato što se većim dijelom ne obrađuje te se ne može ni izbliza usporediti s Imotsko-beklijskim, još manje Vrgoračko-neretvanskim poljem, iako i na njihovim zemljištima ponegdje ima busova te biljke.

Starije poljodjelce obuzme tuga, one koji sada gledaju neobrađene površine tla, ograđene gustišima ambrozije, gdje su ne tako davno bile velike table zemljišta pod pšenicom, ječmom, kukuruzom, kupusom, mahunarkama, blitvom, krumpirima, mrkvom...Svi kažu kako ambrozije najviše ima baš u Sinjskom polju, gdje je i najviše neobrađenog zemljišta u Dalmatinskoj zagori unatoč tolikim rijekama s još uvijek izdašnim izvorištima i obilnim količinama vode u odnosu na ine krajolike u Hrvatskoj, kao i bogatoj tradiciji vezanoj za ratarstvo, povrtlarstvo, stočarstvo. Neki će pak reći kako je razlog tome i nedovršenost sustava navodnjavanja, no malo tko spominje važnost edukacije u obradi zemljišta, osvrćući se i na klimatske uvjete, te plasiranje i prodaju poljodjelsko-stočarskih proizvoda na tržištu.

Naime, sve govori kako je tijekom ovogodišnjeg ljeta zapažena bujna vegetacija ambrozije unatoč dugotrajnom sušnom razdoblju kakvo se i na tom području ne pamti u posljednjih 150 godina, gdje je zadnja kiša pala tek početkom lipnja. Još nije točno utvrđeno kada, kako i odakle je ambrozija dospjela u dolinu Cetinskog kraja gdje se brzo razmnožava. Mnogima je poznato kako se ta biljka širi uglavnom posredstvom vjetra i čovjeka, a najupućeniji u Sinju i Cetinskom kraju kažu kako je ambrozija na to područje najvjerojatnije došla iz BiH, odakle ju je donio vjetar. Neki tvrde, prepričavajući legendu o toj biljci čiji korijeni nisu u Dalmatinskoj zagori, kako su sjeme ambrozije u Cetinski kraj donijeli vojnici na svojim cokulama tijekom rata, zemljanima đonovima, još u doba Austro-Ugarske?!

Autor: Nedjeljko Musulin