Pretraga tekstova
Uvoz tijesta od kojega prodajni lanci u nas peku kruh i peciva treba vezati prema načelu: možeš uvesti za vrijednost koju si uložio u hrvatsku poljoprivredu, odnosno koliko si pšenice otkupio, stoji između ostalog u otvorenom pismu prof. emeritusa poslanom predsjednicima države, Vlade i Sabora.
Strah od aveti neminovne "uvozne inflacije zbog povećanja cijena hrane" širi se javnim prostorom Europe pa i u nas. Držim da se neke perfidne radnje koje idu u prilog neredu mogu pravodobnom informacijom suzbiti. Jedna od takvih je manipulacija s pšenicom, napominje akademik Ferdo Bašić, prof. emeritus koji je otvoreno pismo uputio predsjednicima države, Vlade i Sabora, Zoranu Milanoviću, Andreju Plenkoviću i Gordanu Jandrokoviću.
Kako napominje, moramo se suprostaviti tome da Hrvati u dobroj žetvenoj godini jedu uvozni kruh gumi-kvalitete po cijeni na koju kao da ne možemo utjecati. Stoga predlaže što je činiti. Prije svega, višak pšenice treba otkupiti barem prema srednjoj otkupnoj cijeni u EU, ne nižoj od 3, a najbolje je 3,5 kuna.
Tako bi se, napominje, izbjeglo njezino korištenje za stočnu hranu, zemljoradnicima pokrio dio enormno (apsolutno preko svih ekonomskih zakona) poraslih cijena gnojiva, kemijskih i drugih sredstava za reprodukciju u poljoprivredi. Ali i uvjerilo raseljene da poljoprivreda može biti isplativa.
Također, savjetuje zabraniti izvoz pšenice u zrnu. Na europsko tržište izvoziti isključivo gotovo tijesto za kruh i peciva, pa tako uposliti prerađivačke kapacitete prehrambene industrije, podizati nove, pa i manje na OPG-ima, prodavati ga uz priču iz naše bogate tradicije vezane za kruh i blagovanje, koristiti ju za promidžbu "Hrvatski put do kruha", kao trajnih vrijednosti zagubljenih u bespućima lijevih kretanja.
Navodi i da uvoz tijesta od kojega prodajni lanci u nas peku kruh i peciva treba vezati prema načelu: možeš uvesti za vrijednost koju si uložio u hrvatsku poljoprivredu, odnosno koliko si pšenice otkupio.
Piše i da je povećanje cijena kruha neminovno, ali minimalno, na račun smanjenja stope PDV-a na tu namirnicu. Javnost treba znati da se država svjesno odriče zbog cijene osnovne namirnice., premda je, naglašava pritom, stopa od 25 posto u svim scenarijima razvoja nedopustivo visoka.
Posljednje, naglašava da se u EU treba izboriti za jedinstven zakon o trajanju dubokog zamrzavanja mesa i režim prodaje odmrznutog, jedinstven za sve članice. Dakako, oživjeti i stimulirati domaći uzgoj stoke, smišljeno postupiti i s otkupom i preradom mlijeka i prerađevinama pa ćemo barem jesti vlastiti kruh i mlijeko te kao članica eurozone pripremati njihov izvoz.
"Poštovana gospodo! To je put smanjenju rizika od inflacije, povećanju zaposlenosti, povratka mladih i demografskoj obnovi, rječju, svemu onome što očito stoji pred nacijom kao prioritet", naglašava uvaženi stručnjak u pismu.
Između ostalog, adresiranima navodi i da je za Hrvatsku to otvoren, ali nedvojbeno jasan put napretku, koji će našega čovjeka lišiti dvojbe: putovnica ili ostanak.
"Uvjeren sam kako ćete na takvom putu naići na potporu svih društvenih snaga. Na njemu ima mjesta sve političke opcije, a smetat će samo malobrojnim koji su pozicije stekli 'snalaženjem' u okružju tamnih do sivih boja, a već su poodavna teret", zaključuje akademik napominjući im da kao demokratski izabrani čelnici države, u rukama imaju ovlasti i mehanizme za unijeti osjećaj mira i sigurnosti građana po pitanju opskrbe osnovnim namirnicama.
Tagovi
Otvoreno pismo Ferdo Bašić Akademik Manipulacije s pšenicom
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje