Agro-klaster osnovan, navodnjavanje osigurano, žele lokalne brendove

Vukovarsko-srijemska županija je zajedno sa nekoliko općina prepoznala potrebu i pokrenula inicijativu za osnivanje tvrtke Agro-klaster d.o.o., s namjerom da se efikasnije i u što većem obimu realiziraju već započeti ili budući razvojni projekti iz područja poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Prvenstveni cilj osnivanja ovog klastera je intenziviranje primarne proizvodnje određenih poljoprivrednih kultura (osobito povrća i voća), viši stupanj prerade proizvedenih roba, povezivanje proizvođača radi zajedničkog nastupa na tržištima prodaje i nabave, potpora u izgradnji nužnih logističkih objekata i postrojenja, te u konačnici podizanje ukupne konkurentnosti poljoprivredno - prehrambenog sektora u toj županiji.

Osnivači tvrtke županija, općine i jedna zadruga

Skupština Vukovarsko-srijemske županije donijela je 18. prosinca 2017. godine Odluku o osnivanju trgovačkog društva Agro-klaster d.o.o. Vinkovci.

Osnivači tvrtke su Vukovarsko-srijemska županija, općine: Cerna, Vrbanja, Drenovci, Lovas i Stari Jankovci, Poljoprivredni fakultet Sveučilišta u Osijeku, te Zadruga za proizvodnju voća i povrća "Vinkovačka šparoga".

Društveni ugovor o osnivanju Agro-klastera d.o.o., potpisali su 23.1. vukovarsko-srijemski župan Božo Galić, v.d.pročelnika Upravnog odjela za gospodarstvo i regionalni razvoj Zdenko Podolar i odgovorne osobe svakog osnivača.

Triple-helix model

Osnivači tvrtke su Vukovarsko-srijemska županija, općine: Cerna, Vrbanja, Drenovci, Lovas i Stari Jankovci, Poljoprivredni fakultet Sveučilišta u Osijeku, te Zadruga za proizvodnju voća i povrća "Vinkovačka šparoga".

Buduća tvrtka je u navedenom kontekstu zamišljena kao operativni, krovni klaster, čija je zadaća funkcionalno i organizacijsko povezivanje svih zainteresiranih subjekata, te prijenos potrebnih znanja i tehnologija u svrhu realizacije gore zadanih ciljeva.

Konkretno funkcioniranje tvrtke temeljit će se na triple-helix modelu prema kojem najčešće i funkcioniraju klasteri, a to podrazumijeva uključivanje i povezivanje proizvodnog (OPG-i, obrti, udruge proizvođača, tvrtke...), javnog (županija, općine i gradovi, potporne institucije) i znanstveno-obrazovnog sektora (fakulteti, instituti, strukovne škole...).

Moći će se samofinancirati

U smislu pravne osobnosti osnivači su odlučili da će tvrtka funkcionirati kao društvo sa ograničenom odgovornošću, a to znači da će osim realizacije aktivnosti od javnog interesa, biti u mogućnosti ostvarivati i vlastite prihode, te se na taj način djelomično ili u neko dogledno vrijeme i u cijelosti samofinancirati.

Planirani temeljni, osnivački kapital Agro-klastera d.o.o. iznosio bi 760.000kuna, čini ga 760 udjela od po 1.000 kuna.

Kroz godine će se mijenjati vlasnička struktura

Javni sektor, Županija i općine u početnoj fazi poslovanja novoosnovane tvrtke imaju značajan većinski udjel, a namjera je da se, kroz poslovanje klastera i realizacijom predviđenih aktivnosti, vlasnička struktura mijenja u smislu da iz godine u godinu proizvodni i znanstveni sektor preuzimaju poslovnu inicijativu i vlasničke udjele, a razmjerno tome i upravljačke funkcije.

Osigurano navodnjavanje

Planirani temeljni, osnivački kapital Agro-klastera d.o.o. iznosio bi 760.000kuna, čini ga 760 udjela od po 1.000 kuna.

"Ovo je odlična prilika da stvorimo uvjete poljoprivrednim proizvođačima i da ih ujedinimo kako bi lakše došli do tržišta i prodaje svojih proizvoda i mislim da ćemo ubrzo ostvariti dobre rezultate. Osigurali smo dovoljne količine vode za navodnjavanje s područja "Biđ-bosutskog polja". U tijeku je i natječaj za izgradnju nova dva projekta navodnjavanja Blato-Cerna i Sopot-Vinkovci od oko 1.400 ha koji će se financirati iz europskih fondova.

Nastavit ćemo s projektima i dalje, a ubuduće će ići i natječaji za navodnjavanje privatnih površina. Nadamo se da ćemo i izgradnju Agro centra u Cerni financirati europskim novcem", prilikom potpisiavanja je rekao župan Galić.

Žele autohtone, lokalne brendove

"Općine moraju prepoznati svoje potencijale i prioritete, ali i imati bazu proizvođača voljnih ulasku u projekt, a mi ćemo dati poticaj u prijenosu znanja i tehnologije kao i iznalaženju tržišta i brendiranja pojedinih proizvoda, jer želimo stvoriti autohtone, lokalne brendove. Pokušat ćemo proizvođače usmjeriti u proizvodnju koja je profitabilna te im pružiti odgovarajuću infrastrukturu poput navodnjavanja, skladišta, hladnjača, pretovarnih stanica i dr.", rekao je Podolar, navodeći kako je želja da se proizvodi članova klastera distribuiraju kroz brze lance prodaje, osim trgovcima, ponude i školama, vrtićima i drugim subjektima na području županije.

Istaknuo je kako je do sada bio velik problem, jer kada su se proizvođači pojavljivali kod velikih trgovaca i trgovačkih lanaca često nisu mogli proći jer nisu imali dovoljne količine, niti su cijenom bili konkurentni.

Za uspjeh je potrebno znanje

Želja je da se proizvodi članova klastera distribuiraju kroz brze lance prodaje, osim trgovcima, ponude i školama, vrtićima i drugim subjektima na području županije.

Dekan Poljoprivrednog fakulteta Sveučilišta u Osijeku Krunoslav Zmaić, rekao je kako je projekt Agro-klaster vrlo značajan, u kojem Poljoprivredni fakultet vidi svoj interes prvenstveno kroz prijenos znanja i edukacije poljoprivrednih proizvođača te je naveo:

"Oni koji su ozbiljni proizvođači i vide sebe u poljoprivrednoj proizvodnji vrlo dobro znaju koliko je potrebno imati znanje da bi bili uspješni i takvi se u pravilu i odazivaju našim edukacijama kako bi postigli uspješnu proizvodnju".

Trnovit početak

Predsjednik Zadruge "Vinkovačka šparoga" Mirko Bošković smatra kako je Agro-klaster trebao biti osnovan davno prije, ali zahvaljujući aktivnostima Županije konačno je i realiziran te je istaknuo:

"Početak nam je bio trnovit s puno problema, no danas imamo viziju i shvatili smo da nema opstanka bez udruživanja. Bavim se proizvodnjom već dvadesetak godina, što znači da nisam početnik. Šparogu sam prepoznao, potaknuo i potičem druge da se uključe u tu proizvodnju. Sad proizvodimo šparogu na 60 hektara, a naše su ambicije da dođemo na 500 hektara. Šparoga je isplativa, no po hektaru se realno može zaraditi od 25-30.000 kuna. Želim da naša djeca ostanu na našim poljima, a ne da odlaze u inozemstvo", zaključio je Bošković.

Foto:vusz